Connect with us

PRIVREDA

Osiguravajuće kuće u RS očekuju velike promjene u poslovanju

Objavljeno

 


Osiguranje

BANJALUKA – Premija osiguranja u RS po stanovniku još nije dostigla iznos od stotinu evra i konstantno je niža, kako u odnosu na razvijena, tako i u odnosu na tržišta osiguranja u razvoju.

Istovremeno, učešće premije osiguranja u bruto društvenom proizvodu u RS sa oko dva odsto na približno je istom nivou kao i u ostalim zemljama iz okruženja sa sličnim nivoom razvoja tržišta osiguranja.

Ističu to iz Agencije za osiguranje RS koja je nedavno analizirala aktuelno stanje sektora i razvijenost tržišta osiguranja u RS u smislu spremnosti na velike promjene u načinu poslovanja koje ga u narednom periodu očekuju. Naime, društva za osiguranje i reosiguranje u RS očekuje prelazak na poslovanje u skladu sa novim zakonodavnim i regulatornim okvirom koji se već gotovo tri godine primjenjuje u zemljama EU. Taj okvir poznatiji je kao Solventnost II, a konceptualno je značajno različit u odnosu na onaj po kojem sada posluju osiguravajuće kuće u RS.

„Osnovne promjene koje donosi Solventnost II se odnose na nova pravila solventnosti i upravljanja rizicima, koja se često i podrazumijevaju pod pojmom Solventnost II. Ovaj regulatorni okvir se zasniva na obavezi prepoznavanja i vrednovanja svih rizika kojima je društvo za osiguranje izloženo, te upravljanja tim rizicima i u tom smislu preventivnog djelovanja nadzornog organa. Osnovni ciljevi Solventnost II su postavljanje granice solventnosti koja će predstavljati ukupnu izloženost svim rizicima, uz rano prepoznavanje tržišnih promjena“, ističe direktor Agencije za osiguranje RS Slaven Dujaković.

Po njegovim riječima, društva za osiguranje u RS tako očekuje potpuno novi koncept u izračunavanju adekvatnosti kapitala, novi sveobuhvatni pristup upravljanju rizicima koji zahtijeva razvoj funkcija koje će moći da isprate ove zahtjeve, te podizanje nivoa transparentnosti.

„Pošto je za prelazak na Solventnost II potrebno donošenje potpuno novog zakona, Agencija nije u mogućnosti da odgovori kada se očekuje prelazak, jer joj to nije u nadležnosti. Sa druge strane, Agencija je u skladu sa svojima nadležnostima, a u svrhu sagledavanja aktuelnog stanja i početnih pretpostavki za ulazak u proces prilagođavanja novom regulatornom okviru, donijela Strateški okvir pripreme za prelazak na regulatorni okvir zasnovan na Solventnosti II, koji ne prejudicira rokove za promjenu i usaglašavanje zakona sa tim zahtjevima“, objašnjava Dujaković.

Reklama

Kako ističe, cilj je da se, polazeći od aktuelnog stanja i razvijenosti sektora osiguranja, preduzimaju aktivnosti koje stvaraju pretpostavke za spremniji ulazak u fazu formalnog usklađivanja, a uvažavajući iskustva iz zemalja EU. To iskustvo ukazuje na to da je bio potreban duži period pripreme, te angažovanje dodatnih resursa, kako finansijskih, tako i kadrovskih i tehničkih, za prelazak na novi način poslovanja.

„Djelatnost osiguranja u EU je, u prethodnom periodu, bila uređena većim brojem direktiva iz okvira Solventnost I, a kojima se u proteklim decenijama vršila postepena harmonizacija pravila za obavljanje djelatnosti osiguranja. Aktuelni zakonski okvir sektora osiguranja u Republici Srpskoj i Federaciji BiH je zasnovan na direktivama iz regulatornog okvira Solventnost I“, navode iz Agencije.

Kako ističu, u toku primjene regulatornog okvira Solventnost I, pored brojnih prednosti, identifikovani su i određeni nedostaci kao što su akcenat na knjigovodstvenim, a ne na tržišnim vrijednostima, te činjenica da nije dovoljno stimulativan za društva za osiguranje da adekvatno upravljaju rizicima i investicijama.

Analizirajući postojeće stanje u sektoru, iz Agencije navode i da je ukupni raspoloživi kapital društava za osiguranje, izračunat prema zahtjevima Solventnosti I, na kraju prošle godine iznosio 92,3 miliona KM.

Društva za osiguranje sa sjedištem u RS obračunala su u 2017. godini premiju u iznosu od 207,9 miliona KM, a što je više za 10,9 odsto u odnosu na 2016. godinu. U periodu od 2013. do 2017. godine, zabilježena je približno ista godišnja stopa rasta tržišta osiguranja, a koja je iznosila oko 10 odsto.

U ukupno obračunatoj premiji, dominira premija osiguranja od odgovornosti za motorna vozila koja je u 2017. godini iznosila 134,8 miliona KM, a u okviru koje premija obaveznog osiguranja od autoodgovornosti učestvuje sa 99,6 odsto – navodi se u Strateškom okviru pripreme za prelazak na regulatorni okvir zasnovan na Solventnosti II koji je pripremila Agencija.

Reklama

Životno osiguranje nerazvijeno

Premija životnog osiguranja u 2017. godini u RS je iznosila 23,2 miliona KM. Bez obzira na visoke godišnje stope rasta, premija životnog osiguranja još nije dostigla učešće od 20 odsto u ukupnoj premiji. Iskazan je i višak raspoloživog kapitala, u odnosu na graničnu vrijednost adekvatnosti raspoloživog kapitala, u iznosu od 25,9 miliona KM ili 39 odsto, od čega 22,9 miliona KM u neživotnom osiguranju ili 40 odsto, odnosno tri miliona KM viška u životnom osiguranju ili 31 odsto, navode iz Agencije.

 

Izvor: Srpska info

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu