INVESTICIJE
Pelješki most gradi se punom parom, Neumljani zabrinuti
Impresivno izgleda gradilište Pelješkog mosta u Komarni, gdje se na pučini vide piloti koji su već ugrađeni kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta. Povezivanje hrvatskog kopna na jugu napreduje punom parom, a radnici koriste svaku minutu kako bi ubrzali izgradnju Pelješkog mosta, jednog od najvažnijih projekata u modernoj Hrvatskoj. Brod iz Kine dovezao je početkom godine 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. Piloti su duljine od 126 do 128 metara i oni su najdulji koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa mosta. Ukupno će biti postavljeno 148 pilota.
Ogroman projekt i impresivne brojke
„Razlika između njih i testnih pilota u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno, dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštićivati, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje“, rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta. Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota.
Niz zanimljivih podataka, dosad nepoznatih široj javnosti, ponudio je glavni projektant, Slovenac Marjan Pipenbauer. Tako će, u 148 pilota predviđenih za temeljenje Pelješkog mosta prema važećem projektu i građevinskoj dozvoli, od kojih će najduži biti 128 metara, a najkraći 46 metara, biti utrošeno 30 tisuća tona čelika. Za rasponsku konstrukciju mosta bit će potrebno 35 tisuća tona čelika, dok je projektom planirano i 70 tisuća metara kubičnih armiranog betona. Predviđeno je također deset stupova u moru, dva na kopnu i dva upornjaka. Vrhunac radova na mostu očekuje se u razdoblju od sredine ove godine do kraja 2020. godine, pa se predviđa da će tada na gradilištu biti oko 400 radnika, te još oko 250 na proizvodnji čelične konstrukcije u pogonima u Kini. Pelješki most bit će dugačak 2,4 kilometra, visok 55 metara i imat će četiri prometna traka.
U Komarni sretni, u Neumu nezadovoljni
Stanovnici Komarne sa kojima smo razgovarali prilikom posjete gradilišta, sretni su jer će cestovno biti povezani sa jugom.
“Bit će puno lakše stići do Dubrovnika za koji smo vezani, posebice radi administrativnih stvari, odnosno dokumenata,kao i liječenja. Nećemo morati prelaziti dvije granice, a vjerujte mi da to u sezoni zna biti jako problematično, uz čekanja i do pet sati“, kaže nam Ana, stanovnica Komarne.
Jedini je problem, kaže, prašina koja se podiže zadnjih dana zbog brojnih strojeva koji izvode radove i kamiona koji odvoze šut, ali kaže “i to će se preživjeti“. S druge strane, u Neumu su zabrinuti i nisu nimalo sretni gradnjom Pelješkog mosta. Posebice su nezadovoljni vlasnici ugostiteljskih objekta uz magistralnu cestu. “Promet će nam pasti za 80%, a kad se dogodi možemo stavit ključ u bravu. Neum će ostat pust i odselit će i ovo malo ljudi koji žive tu“, žale nam se ugostitelji s kojima smo razgovarali.
Izgradnjom Pelješkog mosta, kažu, promet u Neumu bit će i više nego prepolovljen. “Mi od tih ljudi živimo. Svi oni koji idu u Dubrovnik u Neumu jedu i piju, troše novce, jer je puno jeftinije, imamo dobru ponudu, a i ljudi skrate vrijeme dok čekaju da se smanji gužva. E sad, kad sva ta auta okrenu preko Pelješkog mosta – ovdje će biti kolaps. Kome ćemo prodavati proizvode i usluge“, pitaju se Neumljani.
Spor BiH i Hrvatske
Zbog gradnje Pelješkog mosta već u samom začetku ideje nastao je spor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je ustrajala pri stavu da joj se izgradnjom mosta koji spaja hrvatsko kopno narušava teritorijalni integritet. U institucijama Europske unije, koje su odobrile i sufinanciraju gradnju Pelješkog mosta, poručili su prošle godine kako će se taj projekt realizirati u skladu s planom, bez obzira na prijetnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića tužbom protiv Hrvatske. Komšić je u listopadu prošle godine rekao da bi Bosna i Hercegovina mogla tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer je, kako je ustvrdio, „prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice“.
„To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije u vezi njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se“, rekao je nakon toga jedan dužnosnik Europske komisije u Bruxellesu za agenciju Hina, uz uvjet anonimnosti. Pod dramatičnim naslovom „Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine“, na sve glavne adrese zajedničke europske vlasti u Bruxellesu krajem veljače je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i uvjerljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska „ilegalna ratna odluka od 2. veljače 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine“, te druga jednostrana odluka skorijeg datuma – ona o početku gradnje Pelješkog mosta, javila je Al Jazeera.
Europskoj izvršnoj vlasti se u demaršu zamjera “zbog pristrasnog upuštanja u realizaciju ovog inat-infrastrukturnog projekta na jugu Hrvatske, te zbog ishitrenog i nepromišljenog involviranja Europske komisije u sumnjivo sufinanciranje Pelješkog mosta sa čak 357 milijuna eura iz evropskih kohezijskih fondova, odnosno iz džepova europskih građana“.
Osim predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, vrlo pregledna elaboracija svih najvažnijih povijesnih, geopolitičkih i međunarodno-pravnih aspekata ovog problema, stigla je i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih europskih dužnosnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.
Poštu iz Sarajeva potpisali su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić.
Iz EU 357 milijuna eura za Pelješki most
Europska komisija odobrila je u 2017. godini sufinanciranje izgradnje Pelješkog mosta u 85-postotnom iznosu (357 od 420 milijuna eura ukupno prihvatljivih troškova). Sufinanciranje iz EU odnosi se i na sam most duljine 2,4 kilometra, i na pristupne ceste na Pelješcu u duljini od 12 kilometara, i na obilaznicu Stona.
Izvor: Bljesak.info
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca