PRIVREDA
Uspon privrede, raste profit i broj zaposlenih
BANJALUKA – Privreda Srpske je u 2017. godini napravila najveći pomak u posljednjih nekoliko godina koji se reflektuje većom dobiti preduzeća i rastom broja zaposlenih, dok je utisak donekle pokvario rast obaveza i potraživanja za isporučenu robu.
Godišnja analiza Privredne komore RS pokazuje da je neto dobit privrede u 2017. iznosila 1,477 milijardi maraka što je za 196,39 miliona ili 15,3 odsto više nego u 2016. godini. S druge strane neto gubitak preduzeća, koji je prethodnih godina bilježio rast, skliznuo je na 457,81 milion maraka. To je za 268 miliona KM ili 36,9 odsto manje nego u 2016. godini.
Pozitivna kretanja u preduzećima otvorila je i mogućnost novog zapošljavanja. Tokom prošle godine prosječno je bilo zaposleno 160.841 radnika, što je za 3,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Povećan obim radne snage uticao je i na rast troškova preduzeća za bruto zarade koji su u prošloj godini iznosili 2,287 milijardi maraka. Ti rashodi su povećani za 4,8 odsto više u odnosu na 2016. godinu.
Uprkos ovim pozitivnim kretanjima privredu Srpske i dalje guši rast obaveza i problemi sa naplatom novca za isporučenu robu i usluge. Rezultati poslovanja privrede RS pokazuju da su njene obaveze u 2017. godini iznosile 16,434 milijardi maraka i u odnosu na 2016. godinu povećane su za 4,3 odsto. Dugoročne obaveze imale su rast za 6,1 odsto na 6,527 milijardi maraka, dok na kratkoročne otpada 9,908 milijardi što je za 3,2 odsto više nego godinu ranije.
Naplata faktura jedan je od problema koji muči privrednike pa su njihova kratkoročna potraživanja u 2017. godini iznosila 4,739 milijardi KM i imala rast od 3,8 odsto. Negativnom trendu u ovom segmentu doprinijeli su partneri i na inostranom i na domaćem tržištu.
Kupci iz inostranstva na kraju prošle godine domaćim preduzećima su dugovali 431,92 milion maraka, što je za 10,2 odsto više u odnosu na 2016. godinu. Potraživanja od kupaca u zemlji su mnogo veća i dostigla su 2,776 milijardi maraka, ali imaju nižu stopu rasta.
U poslovnoj zajednici su, kada podvuku crtu na godišnji izvještaj, zadovoljni trendovima.
– Analiza pokazuje da je privreda RS u 2017. godini imala intenzivniju aktivnost u odnosu na prethodnu godinu, što je svakako dobro. Međutim, preduzeća se i dalje bore sa značajnim iznosom obaveza i zaduženja zbog čega treba raditi na mjerama zacrtanim programom ekonomskih reformi, odnosno rasterećenju privrede na kojem insistiramo godinama – kazala je direktorica Privredne komore RS Dragica Ristić.
Istog stava su i ekonomisti, koji navode da su podaci o rastu dobiti i padu gubitka ohrabrujući, ali da su problematične obaveze.
– Dobro je da se privredna aktivnost pojačava. Tome je vjerovatno doprinijelo i to što su preduzeća koja su godinama bila problematična otišla u stečaj i ugašena. Taj kancerogeni dio privrede nestaje i ne pravi štetu zdravim preduzećima. Međutim, zabrinjavajući je rast obaveza i potraživanja i njih je potrebno svoditi na manje iznose. Na taj način je moguće pojačati privredni zamajac – rekao je član Udruženja ekonomista RS – SWOT Aleksandar Ljuboja.
Njegova prognoza za tekuću godinu je da će privredna aktivnost nastaviti da raste, ali da će to ograničavati nelikvidnost.
– Mislim da će u ovoj godini dodatnu snagu dobiti i problem nedostatka radne snage. Moramo raditi na rješavanju gorućih problema kako bi privreda dobila jači zamajac razvoja – naveo je Ljuboja.
Analiza Privredne komore pokazala je da je i u 2017. godini bio prisutan problem tekuće likvidnosti čiji je koeficijent iznosio 1,05 i tek je neznatno viši u odnosu na prethodne dvije godine.
Broj preduzeća
Prošle godine je završne račune predalo 9.917 preduzeća, što je za 71 ili 0,7 odsto više u odnosu na 2016. godinu. Najveće učešće imaju preduzeća koja se bave trgovinom, dok su na drugom mjestu predstavnici prerađivačke industrije.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca