PRIVREDA
Vitaminka „kiseli“ minus: Nedostatak sirovina najveći uzrok lošeg poslovnog rezultata
BANJALUKA – Nedostatak sirovine za glavne proizvode, uz sve izraženiji nedostatak radne snage, glavni su razlozi za još jedan poslovni minus koji je zabilježila banjalučka „Vitaminka“, kažu u njenoj upravi.
Ovo preduzeće za preradu voća i povrća prošlu godinu je završilo sa gubitkom od 2,4 miliona maraka, čime se akumulirani gubitak u posljednje dvije godine popeo na oko 4,6 miliona KM.
Žarko Mikić, direktor preduzeća, kaže kako je tendencija negativnih dešavanja na tržištu sirovina nastavljena, te da je upravo to najviše uticalo na poslovni rezultat.
„‘Vitaminka’ je veoma ovisna o crvenoj paprici od koje pravimo ajvar i filete, a nje nije bilo čak ni u Makedoniji. Takođe, na domaćem tržištu, a ni u Srbiji, nije bilo žute paprike babure pa smo ostali bez tih proizvoda. Nije bilo ni feferona, a problem smo imali i s krastavcima, gdje nismo imali ni izbliza količine koje smo mogli prodati“, kazao je Mikić.
Prema njegovim riječima, sirovine iz uvoza bile su skupe, a kvalitet ni blizu kao kod stalnih dobavljača pa je odluka menadžmenta bila da se proizvodnja smanjuje sve dok se tržište sirovina ne stabilizuje.
Kada je ova godina u pitanju, on najavljuje žestoku borbu s konkurencijom u programima gdje se koristi domaća sirovina.
„Nikad ne možete predvidjeti naše tržište. Ako bude dovoljno sirovine, neće biti problema, ali ako ona bude preskupa kao što najavljuju povrtari, moraćemo mijenjati asortiman“, kazao je Mikić.
Da je „Vitaminka“ u problemima, najbolje ilustruje podatak o poslovnim prihodima, koji su u 2018. godini iznosili 11 miliona maraka, dok su, na primjer, 2007. godine bili oko 30 miliona KM.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže kako nestašica na domaćem tržištu povrća vuče korijene iz 2016. godine. Tada je, kaže on, rod bio iznad prosjeka i mnogo povrća je bačeno.
„Zbog toga je automatski 2017. i 2018. manje zasijano. Uz to sve, prošla godina je bila vrlo nepovoljna s vremenskim prilikama, gdje je prinos bio 30 odsto manji, a nije bilo dobro ni u Evropi“, kaže Mastalo.
Dodaje kako je rano predvidjeti kakve će biti cijene u ovoj godini.
On kaže kako se „Vitaminka“ nema čemu nadati bar kada je domaća proizvodnja u pitanju, ako ne promijeni način poslovanja s poljoprivrednicima.
„Oni potpišu ugovore s ljudima, ali ih ne poštuju. Ako slučajno negdje na tržištu pronađu jeftinije povrće, kupuju ga. Sa druge strane, kada povrće poskupi, traže od proizvođača cijene niže od ugovorenih“, tvrdi Mastalo.
Iz Bijeljine, inače, istovremeno stiže jedna drugačija priča. Tamo je, naime, rukovodstvo Prehrambene industrije „Sava“ juče potpisalo više od 100 ugovora s poljoprivrednicima iz Semberije o otkupu poljoprivrednih proizvoda u ovoj godini, a otkupne cijene u odnosu na prethodnu godinu biće, kako obećavaju, povećane u zavisnosti od vrste proizvoda. Stevo Filipović, direktor fabrike, kazao je kako je poziv za saradnju i dalje otvoren, a da će fabrika otkupiti sve proizvedeno u Semberiji. Semberski poljoprivrednici koji niz godina sarađuju sa „Savom“ ističu da su zadovoljni saradnjom i da ova fabrika otkupi sve ugovorene količine.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca