Connect with us

FINANSIJE

Vrtoglave zarade evropskih poslanika i „poslići sa strane“

Objavljeno

 


BRISEL – Poslanici Evropskog parlamenta nisu loše plaćeni: u prosjeku oko 8.400 evra mjesečno. Pa ipak, gotovo trećina njih zarađuje i nešto sa strane, piše „Dojče vele“.

Rekorder je Antanas Guoga, poslanik Evropskog parlamenta iz Litvanije koji priznaje da obavlja čak 16 djelatnosti – političar, preduzetnik, pa čak i profesionalni igrač pokera. Nije loša ni političarka bavarskih demohrišćana (CSU) Angelika Nibler koja je angažovana na 14 dužnosti. Njena koleginica iz iste stranke Monika Holmajer samo na 13.

Guoga je od jula 2014, kada je izabran za evro-poslanika od paralaenih angažmana zaradio najmanje milion i 428.387 evra, ali je ispred njega Italijan Renato Soru koji je prijavio milion i 565.000 evra dodatnih prihoda godišnje – to je njegova zarada „samo“ četiri dodatne aktivnosti, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacione firme „Tiskali“.

Postoje najmanje dva razloga za ljutnju na poslanike. Ko god je pratio zasjedanje Evropskog parlamenta mogao je da vidi koliko brzo se tamo glasa o najrazličitijim pitanjima. A građani koji su birali te poslanike možda bi mirnije spavali kada bi mogli da vide da poslanici znaju o čemu glasuju. Drugi razlog jeste to što mnogi poslanici možda i previše dobro znaju kada treba dići ruku, jer tokom svoje (plaćene) aktivnosti u udruženjima, organizacijama i kompanijama dolaze u kontakt s određenim interesnim grupama koje biti da im budu i važnije od njihovih birača. Drugim riječima, da se tako otvaraju vrata lobijima.

Upravo zato te dodatne aktivnosti evro-poslanika i interesuju organizaciju „Transparensi internešenal“. Ona redovno provjerava njihove dodatne aktivnosti i podnosi izvještaj o njihovim prihodima. Prema najnovijem, ispada da gotovo trećina (31%), ima bar neki „poslić sa strane“. Naravno među njima ima velikih razlika.

Poslanici iz Francuske su tako dodatno zaradili ukupno 4,6 miliona evra, iz Italije 2,6 miliona, a iz Njemačke oko 1,4 miliona evra pored svojih redovnih prihoda kao poslanici.

Reklama

„Transparensi internešenal“ konstatuje da su najbrži kod traženja dodatnih zanimanja poslanici desnih stranaka udruženih u Evropu nacija i sloboda (više od polovine), dok ih je najmanje među poslanicima stranaka lijeve orijentacije, prenosi pomenuti portal.

„Evropski parlament je odraz društva i zato je normalno što među poslanicima ima i preduzetnika, vlasnika firmi, pa ako hoćete i igrača pokera, ali problem je to što neke od poslanika plaćaju i organizacije koje otvoreno zastupaju određene stavove. Spominju se tako komesarka EU za pravosuđe Vivijan Reding koja je članica upravnih odbora rudarskog preduzeća ‘Nirstar’ i nekadašnjeg fotografskog giganta ‘Agfa’, evro-poslanica Agnes Jongerijus koja je u nadzornom odboru Holandske pošte ili Austrijanac Paul Ribig koji je istovremeno i zvaničnik austrijske Trgovačke komore“, naodi se u tekstu.

„Transparensi internešenal“ u svom izvještaju optužuje i lidere Evropskog parlamenta da ne čine dovoljno kako bi se spriječio sukob interesa, „sitni pokloni“ i lobiranje među poslanicima. Portal međutim navodi da je odgovarajući etički propis prihvaćen 2012. godine, ali da je kontrola slaba, a nadležni odbor nije nezavisan od predsjednika Parlamenta.

„U proteklih pet godina bilo je najmanje 24 kršenja načela koje je Evropski parlament sam donio, a da nijednom nije došlo do bilo kakvih sankcija“, navodi „Dojče vele“ i dodaje da članovi Evropskog parlamenta najčešće ne prijavljuju svoje prihode, poklone koje dobijaju ili pozive na određene manifestacije.

„Poslanici ‘zaboravljaju’ da prijave i ‘prijateljska’ putovanja koje im plaća neka strana vlada – recimo plaćen put u Azerbejdžan 2013. gdje je trebalo da kontrolišu predsjedničke izbore – a put im je platio predsjednik te zemlje. ‘Transparensi internešenal’ podsjeća da bi takve stvari bile nezamislive čak i u samim članicama EU. U Francuskoj npr. nezavisno tijelo ima široka ovlašćenja da kontroliše šta radi i koliko zarađuje svaki pojedini poslanik u parlamentu u Parizu. U Briselu – toga nema“, prenosi portal.

 

Reklama

Izvor: Dojče vele

FINANSIJE

Prodati trezorski zapisi FBiH za 28 miliona KM

Objavljeno

 

Od

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.

Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.

  • Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
  • Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
  • Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
  • Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
  • Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
  • Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.

Reklama

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:

– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

U trendu