PRIVREDA
Ćorić: Nastaviti kontinuitet rasta
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić najavljuje da će 2022. biti godina problema i izazova, te da je vrlo bitno da se nastavi kontinuitet rasta ili da se bar zadrži na nivou prethodne godine.
– U prošloj godini uspjeli smo da se vratimo na nivo iz 2018. godine, o čemu govore i parametri kao što su to ostvareni izvoz i nivo prihoda koje je naplatila Poreska uprava. Tu godinu treba uzeti kao reper. Podsjetio bih da je 2019. godina bila izuzetno loša, a još lošija je bila 2020. godina zbog svega što je pandemija virusa korona nosila sa sobom – rekao je Ćorić u intervjuu za Srnu.
Istakao je da se među probleme mogu ubrojiti i energenti, čije su cijene enormno porasle i pored činjenice da njihova potrošnja nije povećana – činjenica da je potrošnja energenata konstantna, a da cijene rastu, govori da tu nisu zastupljeni tržišni principi ponude i tražnje, već neki drugi princip.
– Da li je to odnos globalnih kretanja, globalnih odnosa Kine, SAD, EU? U svakom slučaju, posljedica svega toga je enorman rast cijena energenata, što pogubno utiče na privredu – navodi Đorić.
On napominje da su sve to, uz minimalnu platu, elementi koji ulaze u kalkulaciju svakog proizvoda.
Privrednici su kalkulisali da će biti povećanja cijena struje, što niko nije sporio, podsjetio je Ćorić, jer je ranije razgovorano o tome da će njena cijena rasti od pet do 10 odsto maksimalno u nekih pet do 10 godina kako bi se došlo do tržišne cijene.
– Sada smo došli do činjenice da je cijena električne energije povećana više od toga i to sigurno nije ukalkulisano u proizvod i sigurno da će zarada preduzeća biti manja za taj dio koji nije bio predvidiv – kaže Ćorić.
Smatra da će rasti i cijena rada, a što pokazuje i prosječna plata u Srpskoj, koja je prema posljednjem izvještaju statistike 1.027 KM, za razliku od 2020. godine, kada je bila manja.
Kada su pitanju repromaterijali, osim činjenice da su rasle njihove cijene, javio se još jedan problem, a to je da ih nema.
– Rokovi dobave su i te kako produženi, a privrednici sada moraju bukirati robu za narednih šest mjeseci i neku avansno plaćati, što će u narednom periodu pogoršati i samu likvidnost preduzeća. Zato će mnogi morati posezati za novcem u bankama kako bi to isfinansirali i obezbijedili siguran kontinuitet proizvodnje – navodi Ćorić.
On ističe da u tom pravcu bankarski sektor treba biti u funkciji privrede, kao i da u punom kapacitetu mora pomoći i Garantni fond, tj. garantni program koji se već pokazao kao izuzetno dobar i fleksibilan u smislu poboljšanja uslova.
Sačiniti akcioni program za realizaciju Programa ekonomskih reformi
Ćorić podsjeća da je Privredna komora podržala Program ekonomskih reformi, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u decembru 2020. godine i u kojem je usvojen najveći dio zahtjeva Privredne komore, uz molbu i apel Vladi Srpske da se sačini akcioni program u kojem će se odrediti nosioci aktivnosti i period realizacije sadržaja tog dokumenta.
– U fokus Programa ekonomskih reformi, u čiju izradu se Privredna komora uključila još u formi nacrta, stavili smo teme koje su najbitnije za privredu, kao što su rasterećenje privrede, rasterećenje cijene rada, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme evidentan nedostatak radne snage i da su privrednici pod pritiskom za povećanje plata, te rasterećenje rada kao jednog od uslova za povećanje plata – navodi Ćorić.
Privredna komora predložila je nekoliko elemenata za smanjenje opterećenja, a Vlada Republike Srpske reagovala je smanjenjem zbirne stope dopriniosa sa 32,8 na 31 odsto.
Među prioritete je ušla i digitalizacija privrede, osavremenjivanje novih tehnologija, što je jedan od uslova konkurentnosti privrede Republike Srpske i jedan od načina kako da se zamijeni nedostajuća radna snaga, jer je evidentno da je to kurs koji je zauzela privreda EU i koji daje rezultate.
– Sljedeći prioritet koji smo postavili i koji je ušao u Program ekonomskih reformi jeste obrazovni sistem. Zakonom je uveden dualni sistem obrazovanja i Privredna komora je dobila određene nadležnosti – ukazuje Ćorić.
On kaže da je Privredna komora za potrebe dualnog obrazovanja izvršila obuke mentora i trenera, te utvrdila smjernice za preduzeća.
Notirane 954 procedure, potrebna redukcija u javnoj upravi
Smanjenje parafiskalnih nameta i revizija procedura, takođe je ušlo u Program ekonomskih reformi.
Ćorić u tom smislu kaže da je u prvoj fazi koja se odnosi na Projekat optimizacije administrativnih procedura i formalnosti, od ukupno notirane 924 procedure, usvojeno ukidanje 40, dok su 232 predviđene za pojednostavljenje, te ostaju 544, a nije obrađeno 138.
– To je samo prvi korak. Zaključak Savjeta za provođenje ovog projekta jeste da ide druga faza da se tačno uradi i definiše ko je donio određenu administrativnu proceduru, po kojem zakonu, šta je cilj i koji su efekti – naglašava Đorić.
Privredna komora zalaže se i za redukciju u javnoj upravi i za restrukturisanje i vraćanje na tržišni način poslovanja javnih preduzeća, koja treba staviti u funkciju razvoja društva u cijelosti.
Potreba digitalizacije industrije, ali i društva
Ćorić ističe da je digitalizacija industrije, ali i društva u cijelosti neophodna, navodeći da je Privredna komora bila za to da taj proces, prije svega, uđe u industriju.
On podsjeća da je Privredna komora Republike Srpske, po ugledu na Srbiju, uz pomoć Ministarstva privrede i preduzetništva Srpske i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske, gdje su u početku bili uključeni Njemačko društvo za međunarodnu saradnju /GIZ/ i Inovacioni centar Banjaluka, napravila mrežu za digitalnu transformaciju.
Takođe, i odlukama nadležnih tijela u Privrednoj komori formiran je Centar za digitalnu transformaciju, te da je urađeno nekoliko projekata i da je postignut zadovoljavajući rezultat.
– Napravili smo pilot-projekat za 10 privrednih društava, pet iz metalske industrije i pet iz drvoprerade, gdje smo angažovali konsultante iz Privredne komore Srbije koji su uradili digitalne startegije – precizira Ćorić.
On navodi da je u drugoj fazi raspisan konkurs, te edukovano 10 domaćih konsultanata uz pomoć trenera Srbije, a ispite su položili u Privrednoj komiri Austrije.
– Sada radimo digitalne strategije još 10 preduzeća gdje naši konsultanti vrše izrade digitalnih strategija – naveo je Ćorić.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca