Connect with us

LIDERSTVO

Dalaj Lama: Kakvi lideri nam trebaju

Objavljeno

 


Iz teksta za „Harvard Business Review“Tokom gotovo 60 godina susretao sam se sa mnogim liderima vlada, kompanija i drugih organizacija. Lideri, bez obzira na to iz kojeg polja delovanja dolazili, imaju jak uticaj na živote ljudi i na to kako se svet razvija. Moramo se podsetiti da smo mi posetioci na ovoj planeti. Na zemlji smo najviše 90 ili 100 godina i za taj period moramo da uradimo sve kako bismo svet učinili boljim mestom.

Kako bi trebalo da izgleda taj bolji svet? Verujem da je odgovor jasan: Bolji svet je onaj u kome su ljudi srećni. Zašto? Zato što sva ljudska bića žele da budu srećna i niko ne želi da pati. Težnja za srećom upravo je ono što nam je svima zajedničko.

Ipak, čini se da danas svet doživljava emocionalnu krizu. Nivo stresa, anksioznost i depresija na najvišem su nivou ikada. Jaz između bogatih i siromašnih, između direktora i zaposlenih ‒ najveći je u istoriji. Fokus na stvaranju profita prečesto je ispred brige o ljudima, životnoj sredini i društvu.

Tendenciju da jedni druge vidimo kroz prizmu „MI” i „ONI” posmatram kao posledicu neznanja o našoj čvrstoj međusobnoj zavisnosti. Kao učesnici iste globalne ekonomije, mi zavisimo jedni od drugih, dok posledice klimatskih promena utiču na sve nas. Kao ljudska bića, mi smo fizički, mentalno i emocionalno isti.

Pogledajte pčele. One nemaju nikakav ustav, policiju ili moralni trening, ali rade zajedno s istim ciljem ‒ da prežive. Moguće je da se i povremeno posvađaju, ali njihove kolonije opstaju zahvaljujući kooperaciji. Ljudi, sa druge strane, imaju ustav, kompleksan pravni sistem i policiju. Takođe, imamo izvanrednu inteligenciju i veliki kapacitet za ljubav i naklonost. Ali uprkos silnim vrlinama, nismo baš zainteresovani da sarađujemo.

U organizacijama ljudi svakoga dana rade zajedno. Ipak, uprkos zajedničkom radu, mnogi od njih se osećaju usamljeno i pod stresom. Očigledan je nedostatak odgovornosti kada su ti odnosi u pitanju. Potrebno je da upitamo sebe šta je to pogrešno.

Reklama

Verujem da nas jak fokus na materijalni razvoj i nagomilavanje bogatstva vodi u pravcu zanemarivanja osnovne ljudske potrebe za dobrotom i brigom. Vraćanje na našu obavezu jednih prema drugima i buđenje altruizma fundamentalno su važni za opstanak društva i organizacije, i to na duge staze. Svako od nas nosi odgovornost da se u tome uspe.

Šta lideri tu mogu da urade?

Budite svesni

Imajte mir u glavi. Kao ljudska bića, imamo inteligenciju kojom možemo da analiziramo i planiramo budućnost. Imamo jezike koji nam omogućavaju da razumemo jedni druge. S obzirom na to da destruktivne emocije, kao što su ljutnja i vezanost, zamagljuju našu sposobnost da koristimo jasno svoju inteligenciju, moramo se boriti protiv njih.

Strah i anksioznost lako padaju pod uticaj besa i nasilja. Na suprotnoj strani straha nalazi se poverenje, koje radi na našem samopouzdanju. Saosećanje, takođe, neutrališe strah, a ono donosi brigu za dobro drugih. Ovo ‒ a ne novac i moć ‒ upravo je ono što privlači prijatelje. Kada smo pod uticajem besa i ljutnje, nemamo punu sliku realnosti, ali kada je um saosećajan, on je miran i mi smo u mogućnosti da razmišljamo racionalno, realistično i odlučno.

Budite nesebični

Reklama

Mi smo prirodno predodređeni da gledamo sopstveni interes, to je neophodno kako bismo opstali. Ali nama je potreban mudar sopstveni interes koji je velikodušan i kooperativan, moramo u obzir da uzimamo i interes drugih. Saradnja podrazumeva prijateljstvo, prijateljstvo podrazumeva poverenje, poverenje podrazumeva dobrodušnost. Kada imate ispravan osećaj brige za druge, ne ostaje mesta za varanje, nasilje ili eksploataciju. Nasuprot tome, možete biti iskreni, pravedni i transparentni u svom ponašanju.

Budite saosećajni

Srdačnost je ultimativni izvor srećnog života. Čak i životinje pokazuju određeni stepen saosećajnosti. Kad su ljudi u pitanju, ona može biti kombinovana sa inteligencijom. Ako primenimo zdrav razum, saosećanje se može proširiti na svih sedam milijardi ljudskih bića. Destruktivne emocije su povezane sa neznanjem, dok je saosećanje konstruktivna emocija povezana sa inteligencijom. Shodno tome, može se naučiti.

Izvor srećnog života je u nama. Oni koji prave nevolje u mnogim delovima sveta često su prilično obrazovani, tako da nam nije potrebno samo obrazovanje. Ono što nam je potrebno jeste da obratimo pažnju na unutrašnje vrednosti.

Razlika između nasilja i nenasilja manje je u prirodi određene akcije, a više u motivaciji koja stoji iza nje. Akcije motivisane ljutnjom i pohlepom obično su nasilne, dok su one motivisane saosećanjem i brigom za druge uglavnom mirne. Mi nećemo doneti mir u svetu samo moleći za njega; moramo preduzeti korake za suzbijanje nasilja i korupcije, koji narušavaju mir. Ne možemo očekivati promenu ako ne preduzmemo nešto kako bi se ona dogodila.

Mir, takođe, znači biti neometan, zaštićen od opasnosti. To se odnosi na naš mentalni stav i na to da li imamo smiren um. Ono što je ključno shvatiti jeste da je, na kraju, mir uma u nama; to zahteva da razvijemo toplo srce i da koristimo svoju inteligenciju. Ljudi često ne shvataju da su srdačnost, saosećanje i ljubav, zapravo, faktori našeg opstanka.

Reklama

Budistička tradicija opisuje tri stila saosećajnog vođstva: „pionir”, koji vodi s fronta, preuzima rizike i daje primer drugima; „brodar”, koji prati one koji su u njegovoj nadležnosti i kontroliše uspone i padove; i „pastir”, koji se, pre svega, brine o sigurnosti svih u stadu, a onda o svojoj sigurnosti. Tri stila, tri pristupa, ali ono što im je zajedničko jeste sveobuhvatna briga za dobrobit onih koje vode.

Izvor: BIZLife magazin/Harvard Business Review

LIDERSTVO

6 lekcija Majkla Džordana o liderstvu

Objavljeno

 

Karantinske dane dobrom dijelu planete uljepšao je dokumentarni serijal „Posljednji ples“, posvećen čuvenom Majklu Džordanu i njegovim isto tako čuvenim Čikago bulsima iz devedesetih godina prošloga vijeka. (više…)

Nastavite čitati

LIDERSTVO

Rješavanja sukoba – šta trebate znati?

Činimo to gotovo svakodnevno. Postalo nam je navika koju uzimamo zdravo za gotovo i ne mislimo da ju možemo promijeniti. Tvrdoglavi smo ako neko kaže da stvari možemo činiti drugačije. Da, govorimo o sukobu. Tom malom naporu koji nas, često bez našeg znanja, sputava i čini razdražljivima.

Objavljeno

 

konflikt

konflikt

 

Novost koju uvodimo u vaš život je da se sukobe može uspješno riješiti, bez da je jedna strana gubitnička, a druga pobjednička. Postoji sukob nakon kojega su svi učesnici nešto naučili i međusobno se zbližili. Jedino što trebate je naučiti kako.

Konstruktivno rješavanje sukoba odnosi se na nenasilno rješavanje sukoba, u kojemu se vodi interes o svim akterima te njihovim interesima. Proces uključuje dijalog, rješenje problema, pregovor, pomirenje i prevenciju eskalacije nasilja.

Da bi rješavanje sukoba bilo uspješno, potrebno je biti upućen u dinamiku sukoba:

  1. Svako od nas u sukobu bira hoće li zauzeti saradnički ili takmičarski stav.
  2. Sukobljene strane često netačno opažaju namjere i akcije drugih ljudi. Često poruka koju šaljemo bude drugačije protumačena od onoga ko poruku prima. Jednako tako mi možemo protumačiti poruku svog sagovornika na način koji nije povezan s onime što nam osoba govori. Uvijek treba provjeriti je li tačna naša interpretacija akcije druge strane.
  3. Uspostavljanje i održavanje povjerenja. Za ponovnu izgradnju povjerenja često može pomoći treća, neutralna strana.
  4. Povezivanje na temelju zajedničkog cilja ili interesa može poslužiti kada nedostaje povjerenja među zavađenim stranama.
  5. Zbog nesigurnost i stalne promjene okolnosti, potrebno je fleksibilno razmišljati i reagovati. Moramo prilagođavati postupke i koristiti različite tehnike prilikom rješavanja sukoba.
  6. Trebamo izbjegavati uzvraćanje istom mjerom. Ako nas je druga strana povrijedila, ne smijemo dozvoliti jednak udarac, jer ćemo se tako naći u spirali iz koje je teško izaći. Bitno je očuvati usmjerenost na cilj i zaboraviti osvetu.
  7. Cilj rješavanja sukoba treba biti čuvanje odnosa, bez odustajanja od važnog interesa.

Koji su pristupi rješavanja problema?

  • Pobjeda – poraz: Ja ću dobiti šta trebam, a ti ćeš izgubiti.
  • Poraz – pobjeda: Ti ćeš dobiti što trebaš, a ja neću.
  • Poraz – poraz: Ni ti, ni ja nećemo dobiti što nam treba.
  • Pobjeda – pobjeda: I ti i ja ćemo dobiti što trebamo.

Da bi rezultat sukoba bio odnos pobjednik – pobjednik, potrebno je pažnju usmjeriti s protivnika na problem i njegovo rješavanje. Također, treba osvijestiti potrebu za ostvarenjem svog cilja unutar sukoba, kao i potrebu da očuvamo odnos s osobom ili osobama s kojima smo u sukobu.

 

Vještine rješavanja sukoba

Reklama

Dogovaranje je tehnika rješavanja sukoba unutar koje je u interesu obje sukobljene strane da obje strane budu maksimalno zadovoljene.

Proces uključuje:

– utvrđivanje osnovnih interesa obje strane,
– traženje alternativa i utvrđivanje posljedica,
– utvrđivanje rješenja koja su prihvatljiva za obe strane,
– primjena rješenja.

Pregovaranje se razlikuje od dogovora jer je zajednički interes sukobljenih strana minimalan. Važno je razlikovati pregovaračku svađu i pregovaranje. Kod pregovaranja postoji iskrena spremnost obiju strana za pronalazak rješenja koje će biti povoljno za sve. U svađi svaka strana traži rješenje za sebe.

Na umu kod pregovaranja treba imati:

  • o čemu se pregovara,
  • kako će se pregovaranje voditi (pravila, spremnost za pregovaranje itd.),
  • te o dotadašnjim odnosima između strana.

Da bi pregovaranje bilo uspješno trebamo: Odvojiti osobe od problema/područja sukoba.

Kod pregovaranja trebamo:

Reklama
  • Biti „tvrdi“ prema zajedničkom problemu, a „meki“ prema osobi.
  • Usmjeriti se na interese i potrebe, a ne na status i poziciju.
  • Naglasiti zajedničke elemente, čak i kad su zajednički interesi minimalni.
  • Predlagati što više rješenja.
  • Dogovoriti jasno rješenje.

Posredovanje je rješavanje sukoba u koju je uključena treća, nepristrana strana. Posrednik olakšava pregovaranje, a ne donosi odluku o rješenju sukoba, pomaže sukobljenim stranama u prepoznavanju stvarnog problema, osigurava dobre uslove za njegovo rješavanje, pomaže pri pronalaženju još mogućih rješenja te olakšava proces donošenja odluka.

Da biste sukob riješili uspješno vodite se navodima:

  • Više se može postići sukobom nego borbom.
  • Rješenja koja zadovoljavaju obje strane postoje.
  • Postoji povezanost načina odnošenja prema problemu i njegova rješavanja.
  • Potrebno je biti spreman na suradnju, imati pozitivnu sliku o sebi te vještine komuniciranja (slušanje, jasno izražavanje…)

Ostanite mirni i srećno!

 

Izvor: krenizdravo.rtl.hr

 

 

 

Reklama

 

Nastavite čitati

PREDUZETNIŠTVO

4 stvari koje najbolji šefovi kažu novom zaposlenom koje većina drugih nikada ne kaže

Objavljeno

 

Od

Naporno radite na pronalaženju, intervjuisanju i zapošljavanju pravih zaposlenih. Oni imaju odlične vještine, veliko iskustvo i sjajan stav, pa jednom kad ih angažujete dovoljno je da ih pustite da sami rade. (više…)

Nastavite čitati

U trendu