Connect with us

PRIVREDA

Energenti staju na put investitorima

Objavljeno

 


Imajući u vidu da gotovo cijela 2022. godina protiče u vanrednim uslovima rata u Ukrajini, pada BDP-a u zemljama EU, visoke inflacije u svijetu i rasta kamatnih stopa, globalni nivo ulaganja biće sigurno u padu, što će se osjetiti i u BiH, a posebnu prevagu u odlučivanju na adresama investitora imaće i stanje sa energentima.

Na te i druge potencijalne probleme na tržištu ukazano je u programu rada Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH za narednu godinu, a koji je dostavljen u fazu konsultacija prije slanja na odobravanje Savjetu ministara.

FIPA je agencija nadležna za promociju i unapređenje direktnih stranih investicija te za kreiranje imidža o BiH kao zemlji koja je siguran partner za ulaganje kapitala. Postojeće projekcije ukazuju da su srednja i istočna Evropa, a time i BiH, u dobrom položaju da iskoristi prednosti i priliku da privuče određeni broj kompanija koja imaju proizvodnju u Ukrajini. Na toj listi su investitori iz Holandije, Velike Britanije, Švajcarske i Njemačke. Vodeći ekonomisti, kako piše u planu FIPA, savjetuju nastavak ulaganja svim investitorima.

– Vjerujemo da bi BiH, ukoliko bude unaprijedila poslovni ambijent, bila interesantna za nove investicije, posebno u metaloprerađivačkom sektoru, obnovljivim izvorima energije, informacionim tehnologijama, turizmu, kao i u prehrambenoj industriji – navedeno je u planu FIPA.

Ipak, uvažavajući neizvjesnost kretanja privrednih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenje trgovine i gubitka povjerenja, očekivano je i da ukupan nivo ulaganja bude smanjen u toku 2023. godine zbog pogoršanja raspoloženja prema riziku i padu cijena dionica.

– Sa druge strane, pozitivan trend rasta interesa evropskih kompanija za područje zapadnog Balkana u postpandemijskom periodu se nastavlja. Sve to može biti prilika BiH da iskoristi trend razmatranja našeg tržišta od strane zapadnoevropskih kompanija, koje imaju proizvodne pogone na području Azije, ali i kompanija koje su ih imale u Ukrajini i Rusiji – piše u dokumentu.

Reklama

Fokus će biti na tržištima Njemačke, Austrije, Švajcarske, Italije i Holandije, ali će se pažnja pokloniti i Turskoj, skandinavskim zemljama i Bliskom Istoku te američkim kompanijama koje posluju u centralnoj Evropi u 2023. godini, a iz FIPA, gdje je na mjestu direktora Milica Marković, poručuju i da veoma važan oblik saradnje ostaje sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom koje su uz Austriju duži niz godina najveći investitori u BiH.

Markovićeva za “Glas” kaže da BiH nije izolovana zemlja te da će dijeliti sudbinu drugih kao i tokom udara pandemije virusa korona.

– I na nas se reflektuju neprilike iz daljeg i bližeg okruženja. Posebno bi do izražaja mogla doći energetska kriza koja raste na globalnom planu. To će sigurno uticati na strane investitore u smislu rentabilnosti i profitabilnosti za poslovanje u BiH. Da li da razvijaju nove poslove ili uopšte dolaze – istakla je Markovićeva.

Energetska kriza, podvlači, utiče na mnoge faktore života pa i na odluke stranih investitora da li će započinjati nove poslove ili čuvati novac za bolja vremena.

Pozitivni pomaci

Direktna strana ulaganja u 2021, prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, iznose 971,2 miliona KM što je za 32 odsto više nego godinu ranije u BiH. Prošlogodišnji iznos direktnih stranih ulaganja je najveći od 2009. Najviše su investirale Švajcarska, Turska i Velika Britanija, a iz FIPA poručuju da sarađuju sa postojećim investitorima u otklanjanju administrativnih prepreka koje im stoje na putu širenja poslova.

Reklama

Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu