PRIVREDA
Finansijska injekcija sačuvaće farme
Stočari širom Republike Srpske koji su pretrpjeli štetu koja se mjeri stotinama maraka po jednom grlu mogu da računaju na 4,5 miliona maraka iz Kompenzacionog fonda, kako bi uspjeli da sačuvaju i zanove proizvodnju.
Saglasni su u tome uzgajivači junadi i svinja koji za “Glas Srpske” ističu da ova pomoć stiže u pet do 12, jer je ionako ugroženu stočarsku proizvodnju pandemija virusa korona dodatno poljuljala.
Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi u RS Goran Mitrović rekao je da je ova pomoć spas u zadnji čas.
– Gubici su lani bili toliki da ni ovaj blagi rast cijena ne može da nam nadoknadi štetu. U prosjeku sam po svakoj svinji imao gubitak od oko 100 maraka. Za junad je šteta bila nešto manja samo iz razloga što je Vlada RS organizovala interventni otkup pa nas je to spaslo – rekao je Mitrović, koji godišnje uzgaja oko 3.000 bikova i 10.000 svinja.
On je kazao da je u Srpskoj oko 2.000 uzgajivača tovne junadi dodavši da će pomoć Kompenzacionog fonda dobro doći da se zanovi proizvodnja a to je ključno za opstanak svake farme.
– Potražnja nije loša, ali su cijene uvoznog mesa toliko niske da mi u tom slučaju tržišnu utakmicu gubimo u startu – upozorio je Mitrović i dodao da je cijena svinja 2,7 maraka po kilogramu žive vage, dok je za kilogram žive vage junadi potrebno 4,2 marke. Mitrović naglašava da su te cijene u prosjeku za oko pet odsto više u odnosu na isti period lani.
Da ova pomoć dolazi u pravi čas saglasan je i predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Srpskoj Mišo Maljčić koji naglašava da se u uzgoju krmača bilježe najveći gubici.
– Urušen je kompletan stočni fond. S obzirom na to da na nivou BiH nije postignut dogovor o zaštiti domaće proizvodnje, ova pomoć je životno pitanje opstanka naše proizvodnje – istakao je Maljčić.
Dodao je da će pomoć iz budžeta Srpske bar donekle zagasiti požar koji guta domaću proizvodnju.
Upravni odbor Kompenzacionog fonda RS zaključio je da su ispunjeni uslovi za dodjelu sredstava za podršku proizvođačima junećeg i svinjskog mesa, priplodnih grla u svinjarstvu i pčelarima, a radi ublažavanja posljedica pandemije virusa korona za 2021. godinu.
Isplata 4,5 miliona maraka vršiće se na osnovu pojedinačnih rješenja koje će za svakog poslovnog subjekta i fizičko lice donijeti Agencija za agrarna plaćanja u skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja podrške poljoprivrednim proizvođačima u uslovima izazvanim pandemijom virusa korona koje je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Stočna hrana
Goran Mitrović je kazao da stočarima ne ide naruku ni slab rod žita kao ni poskupljenje stočne hrane.
– Ni u najsretnija vremena, kada se sijao svaki pedalj zemlje, nismo sami mogli da proizvedemo dovoljno hrane za stoku. Sada je situacija još teža, jer su cijene otišle u nebo. Primjera radi, tona kukuruza dostiže 540 maraka – rekao je Mitrović.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca