PRIVREDA
Garancija jedina šansa za kredit
Garantni fond Republike Srpske odobrio je do sada garancije u iznosu od 21,15 miliona maraka za ublažavanje posljedica pandemije virusa korona, što je tri puta više u odnosu na početak ove godine, a u preduzećima kažu da je to bila jedina šansa za kredit.
Cilj ovog fonda je olakšavanje pristupa finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, izdavanjem garancije za obezbjeđenje potraživanja po kreditu odobrenom od finansijske organizacije.
Prema podacima navedenim na internet stranici Garantnog fonda do sada je odobreno 249 garancija za ukupno 30,22 miliona maraka kredita privrednih subjekata. Iznos garancije je 70 odsto ukupnog iznosa kredita.
Među privrednicima koji su zahvaljujući garancijama uspjeli da se zaduže u bankama je i zanatska radnja “Enterijeri Perić” iz Pala kojoj je zahvaljujući podršci Garantnog fonda u maju ove godine odobren kredit od 200.000 maraka.
– Najveću štetu trpjeli smo prošle godine kada je sve bilo zatvoreno zbog korone, a i građani su se plašili da ulažu i bilo šta rade u svojim domovima. Veliku štetu imali smo zbog nemogućnosti izvoza. Gurali smo nekako vlastitim sredstvima, ali bez garancije teško da bismo uspjeli podići kredit – rekao je za “Glas Srpske” vlasnik tog preduzeća koje se bavi proizvodnjom namještaja za domaće i inostrano tržište Mladen Perić.
Garancija je dobro došla i preduzeću “Euro-Lajn” iz Nevesinja, koje se u banci zadužilo za 150.000 maraka.
– Tek sada se posao vraća i situacija popravlja. Podrška znači mnogo, jer malo ko je imao dobre bilanse u prošloj godini i uslove da konkuriše za kredite u banci koji bi nam pomogli da isplivamo iz krize. Teško da bismo podigli kredit da nije bilo garancije – rekla je vlasnica preduzeća Vladana Ristić.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je da je uspostavljanje Garantnog programa koji je pomogao privrednim društvima, koja su zbog pandemije ušla u probleme nelikvidnosti i vraćanja starih kredita, prilikom novog zaduživanja bio jedan od poteza Vlade koji je dao efekte u vrijeme korone.
– Prema podacima tog fonda, kroz ovaj program zaključno sa junom plasirano je 30 miliona maraka kredita preduzetnicima, mikro, malim i srednjim privrednim društvima u 36 opština. Olakšan je pristup finansijskim sredstvima i omogućena brža procedura odobravanja kredita i povoljniji uslovi u odnosu na standardne uslove kreditiranja od strane banaka – rekao je Blagojević.
Podsjetio je da su prijedlozi Komore prilikom usvajanja Odluke o izmjenama pravnog okvira Garantnog programa prihvaćeni, čime je više privrednih subjekata dobilo šansu da koristi ovaj program.
Uslovi
Na internet stranici Garantnog fonda RS navedeno je da ovaj vid garancije mogu dobiti privredni subjekti sa sjedištem u Srpskoj koji nisu bili u finansijskim poteškoćama na dan 31. decembar 2019. godine, ali trenutno imaju poteškoće u poslovanju koje su nastale kao posljedica pandemije “kovida 19”. Mikropreduzeća, preduzetnici i poljoprivredna gazdinstva mogu dobiti garancije za iznose do 50.000 KM, mala preduzeća za najviše 200.000 KM, a srednja preduzeća za maksimalno 400.000 KM. Rok otplate kredita je najduže sedam godina, uključujući grejs period koji može biti od tri do 12 mjeseci.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca