Connect with us

PRIVREDA

Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske: Elektronske usluge skratile procedure

Objavljeno

 


Uvođenjem elektronskih usluga i automatizacijom procesa povećali smo efikasnost rada i finansijsku disciplinu obveznika, smanjili neažurnost podataka u sistemu i subjektivan uticaj službenika na tok procesa te spriječili netačnost podataka.

Rekao je to direktor Poreske uprave RS Goran Maričić, podsjetivši da već nekoliko godina unapređuju komunikaciju sa obveznicima.

– Skratili smo procedure, smanjili troškove papira, štampanja, arhiviranja, a samim tim i smanjili broj dolazaka poreskih obveznika na šaltere. Osim toga povećavali smo efikasnost rada kroz dobru naplatu, efikasne kontrole koje sprovodimo te konstantno podizanja nivoa usluga. Višegodišnjim ulaganjima u digitalizaciju uspjeli smo da zaokružimo elektronsku komunikaciju između obveznika i Poreske uprave RS, postali smo pioniri elektronskog poslovanja u Srpskoj – istakao je Maričić.

GLAS: Poreska uprava je implementirala Integrisani informacioni sistem. Koje benefite je donio taj sistem?

MARIČIĆ: U ovu godinu ušli smo sa implementiranim Integrisanim informacionim sistemom (SAP), koji nam je omogućio brojne pogodnosti i olakšao, kako naš rad tako i obaveze poreskih obveznika. Uspostavljena je automatizacija procesa čime je povećana efikasnost rada i smanjen subjektivni uticaj zaposlenih, posebno na proces naplate, što je rezultovalo kontinuiranim rastom prihoda. Od prelaska na automatizaciju naplate javnih prihoda, bilježimo konstantan rast prikupljenih prihoda, koji svake godine prevazilazi iznos novca uloženog u automatizaciju. Samo u posljednjih pet godina procenat uvećanja prihoda u prosjeku iznosi pet odsto godišnje.

GLAS: Šta je time omogućeno?

Reklama

MARIČIĆ: Omogućeno je i elektronsko podnošenje svih poreskih prijava. Koliko digitalizacija olakšava poslovanje govori podatak da na godišnjem nivou bude podneseno, u prosjeku, oko 1,6 miliona poreskih prijava, uključujući prijave za upis u Fiskalni registar nepokretnosti i prijave koje se odnose na Jedinstveni sistem za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa. Kada je riječ o mjesečnom nivou, u prosjeku bude podneseno oko 150.000 poreskih prijava.

GLAS: Koje su još novine u Poreskoj upravi kada je riječ o elektronskoj komunikaciji sa poreskim obveznicima?

MARIČIĆ: Novina za poreske obveznike od kraja prošle godine je puštanje u funkciju “E sandučeta”, koje služi kao alat za bezbjednu dvosmjernu komunikaciju između obveznika i uprave. Koncipirano je tako da se dokument može poslati prema obvezniku ili od obveznika prema Poreskoj upravi. Uvođenjem ovakve usluge Poreska uprava postaje prva poreska administracija koja omogućava ovakav vid komunikacije sa obveznicima, koji će ubuduće sve imati na jednom mjestu i izvršavati obaveze sa nekoliko klikova. U funkciji je i android mobilna aplikacija “Epurs” pomoću koje građani mogu pristupiti svojim evidencijama.

Planovi

GLAS: Koji su planovi Poreske uprave kada je riječ o digitalizaciji?

MARIČIĆ: Poreska uprava u procesu digitalizacije ide u korak sa zemljama u okruženju te nastojimo da nagli rast i razvoj informacionih tehnologija pratimo kako usavršavanjem stručnog kadra tako i razvojem informacione infrastrukture. Nastavićemo putem razvoja elektronskih servisa. Nastojaćemo da iskoristimo brz razvoj informacionih tehnologija te da smanjimo troškove poslovanja Poreske uprave RS.

Reklama

Glas Srpske

 

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu