Connect with us

PRIVREDA

Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, za “Glas”: Od poreza na dobit u budžet se slilo 278,8 miliona

Objavljeno

 


Poreska uprava RS prikupila je u prvih devet mjeseci ove godine ukupno 2,322 milijarde maraka, što je za 284,7 miliona ili 14 odsto više u odnosu na isti period lani, uz rast naplate u apsolutno svim grupama.

Rekao je to u intervjuu za “Glas” direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić, dodajući da je naplata za čak deset odsto veća u odnosu na planirane projekcije za pomenuti period ove godine.

– Direktni porezi su u prva tri kvartala naplaćeni u iznosu od oko 511,5 miliona KM, što je za 140 miliona maraka više nego u istom periodu 2021. godine. Najveći rast kod direktnih poreza ima porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 278,8 miliona maraka, što je za 93,9 miliona KM ili 51 odsto više nego u prvih devet mjeseci lani – naveo je Maričić.

GLAS: Kakva je naplata po ostalim grupama prihoda?

MARIČIĆ: Doprinosi su u prvih devet mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1,444 milijarde maraka, što je za 127,8 miliona KM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto. Naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječje zaštite veća je za po 15 odsto, za Zavod za zapošljavanje naplata je uvećana 14 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja na istom nivou. Kod ostalih javnih prihoda naplata je iznosila 366,9 miliona maraka, što je za 16,8 miliona više.

GLAS: Koliko kontrola je izvršila Poreska uprava RS u prva tri kvartala ove godine i kakvi su efekti?

Reklama

MARIČIĆ: Izvršeno je 3.177 redovnih kontrola, u kojima je naloženo plaćanje 22,8 miliona KM neutvrđenih obaveza. Kada su u pitanju posebne kontrole, inspektori su obavili 2.499 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i zbog utvrđenih nepravilnosti izdali su 1.182 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 4,1 milion KM. Za 14 obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Izvršeno je i 246 kontrola prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, u kojima su otkrivena 132 neprijavljena radnika, zbog čega su izrečene kazne u iznosu od 384.000 KM.

GLAS: Dokle je Poreska uprava stigla u procesu digitalizacije?

MARIČIĆ: Već nekoliko godina činimo ogromne napore da unaprijedimo komunikaciju sa poreskim obveznicima. U ovu godinu ušli smo sa implementiranim Integrisanim informacionim sistemom (SAP), a automatizacija procesa povećala je efikasnost rada uprave i smanjila subjektivni uticaj zaposlenih na pojedine procese, posebno na proces naplate, što je rezultiralo rastom prihoda. U proteklom periodu omogućeno je i elektronsko podnošenje svih poreskih prijava, u funkciju je pušteno i “e-Sanduče”, kao i mobilna aplikacija “ePURS”. Time smo zaokružili elektronsku komunikaciju između obveznika i uprave u svim postupcima, te postali pioniri elektronskog poslovanja u RS i šire. Plan je da redizajniramo portal elektronskih usluga kako bi bio jednostavniji za korišćenje, a pred nama je i uvođenje društvenih mreža kao novih digitalnih kanala komunikacije prema obveznicima.

Skup u Atini

GLAS: Upravo ste došli sa važnog međunarodnog skupa u Atini, u organizaciji IOTA. Kakvi su utisci i o čemu je bilo riječi?

MARIČIĆ: To je bila jedinstvena prilika da kroz prezentacije i panel diskusije podijelimo praktične ideje kako bi poreske uprave bile ne samo dobro pripremljene, nego i osposobljene da se nose sa izazovima sadašnjice i sa sigurnošću iskorače ka budućnosti. Imali smo priliku da predstavimo Poresku upravu RS, naša dostignuća u oblasti digitalizacije, aktivnosti koje smo sprovodili u doba pandemije, ali i na pojednostavljenju administrativnih procedura, na osnovu čega smo svrstani u red razvijenih evropskih poreskih administracija.

Reklama

Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu