PRIVREDA
Investicijama od 4,5 miliona KM želimo ostvariti istorijsku proizvodnju
I pored svih poteškoća sa kojima se susreće, Rudnik soli Tuzla u prošloj godini je uspio ostvariti rekordnu proizvodnju u posljednje dvije decenije.
Ukupno je proizvedeno 2.847.192 kubna metra slane vode, što je za 2,87 posto više od godišnjeg plana.
Direktor ovog rudnika Amir Sušić u razgovoru za Klix.ba kaže da rezultati ostvareni u 2015. godini ne bi bili mogući bez potrošača slane vode, odnosno Fabrike sode Sisecam soda Lukavac i tuzlanske Solane.
Tokom prošle godine rudnik je investirao 4.770.000 KM u nekoliko projekata. Najveći dio novca uložen je u dvije istražno-eksploatacione bušotine.
„Svake godine moramo bušiti nove bušotine kako bi ostvarili kapacitete, tako da se najveći dio investicije i odnosio na bušenja. U prošloj godine smo investirali i u transportne sisteme za slanu i tehnološku vodu čime je povećana propusna moć cjevovoda. Na samom eksploatacionom polju smo investirali dosta novca u objekat rezervoara slane vode sa pumparnicom“, kaže Sušić.
Za ovu godinu je planirana proizvodnja od 3.228.000 kubnih metara slane vode. Ukoliko u potpunosti dođe do realizacije plana, tuzlanski rudnik će ostvariti istorijsku proizvodnju.
Nove investicije od 4,5 miliona KM
Kada su u pitanju investicije, naš sagovornik ističe da će prema godišnjem planu biti uloženo najmanje 4,5 miliona KM.
„Naše investicije uglavnom uvijek idu u istražno-eksploatacione bušotine. U ovoj godini ćemo bušiti tri nove bušotine tako da one i dalje čine najveći dio investicija. Također, još izvjestan period ćemo investirati i u transportne sisteme slane vode. U ovoj godini želimo završiti sa tim kako bi u narednim godinama dosta veću pažnju mogli posvetiti transportnim sistemima tehnološke vode“, ističe prvi čovjek Rudnika soli Tuzla.
Pored već pomenutih investicija, prema planovima rudnika, u ovoj godini bi se trebalo krenuti i sa geološkim istraživanjima na lokalitetu Rasovac.
„Trenutno pripremamo tendersku dokumentaciju za nastavak istraživanja. Osamdesetih godina su na tom lokalitetu rađena geofizička istraživanja i izbušene su tri bušotine. Od te tri jedna je nabušila solno tijelo debljine 200 metara i tu već imamo dobru naznaku i potencijalnost. Ukoliko obezbijedimo sva novčana sredstava, ovdje očekujemo pomoć od Vlade TK i Vlade FBiH, nadamo se da bi već naredne godine mogli krenuti sa bušenjem“, dodaje Sušić.
Breme prošlosti
Najveći problem za ovaj rudnik predstavljaju tužbe za namirivanje štete od posljedica slijeganja, koje, prema Sušićevim riječima, mogu ozbiljno ugroziti postojanje rudnika.
„Mi smo u zadnjih šest godina preko milion maraka iz svog prihoda dali po izvršenim sudskim presudama na ime štete posljedica slijeganja. Da toga nema mi bi taj novac uložili u investicije ili istraživanja razvojnih komponenti. Imovina rudnika je procijenjena na 129 miliona KM, ali ni to ne bi bilo dovoljno za pokrivanje svih naknada na ime štete od posljedice slijeganja. O izvršenju svih sudskih odluka sada ne smijemo ni pomisliti. Sad smo u situaciji da radimo dobro, ali nam problem može predstaviti breme prošlosti“, ističe naš sagovornik.
Inače, Rudnik soli Tuzla opterećen je i dugovima od poslijeratnog perioda kada je bio u jako teškoj situaciji i nije mogao da izmiruje sve svoje obaveze.Pa tako, prisutan je dug prema Elektroprivredi (EP) BiH, zavodima zdravstvenog osiguranja i zavodima za zapošljavanje FBiH i TK. S ciljem izlaska iz problema rudnik je u vlastitoj režiji izradio Elaborat o finansijskoj konsolidaciji.
„Mi smo dugovanja prema EP BiH skoro u potpunosti izmirili, međutim, problem nam predstavljaju sporne kamate zbog neredovnog plaćanja. Nadamo se da će Nadzorni odbor EP BiH kamate uskoro otpisati, a dug od 130.000 KM bismo platili u roku od 30 dana. Kada su u pitanju dugovanja za doprinose, obavili smo neophodne radnje kako bi Zavod za zapošljavanje i Zavod zdravstvenog osiguranja ušli u vlasničku strukturu rudnika. To je i predviđeno Zakonom o finansijskoj konsolidaciji“, pojašnjava Sušić.
Kada je u pitanju budućnost ovog rudnika, kaže da je ona neupitna na polju eksplotacije, plasmana, realizacije ciljeva i standarda zaposlenika. S druge strane, kada je u pitanju breme prošlosti koje predstavlja veliki teret jednom od simbola Tuzle, naš sagovornik kaže da je potreban veći angažman šire društvene zajednice, kako na gradskom i kantonalnom nivou, tako i na federalnom.
Ležišta soli najsigurnija za skladištenje plina
Što se tiče skladištenja plina u bušotinama u rudniku soli Tetima, Sušić smatra da razloga za zabrinutost nema. Podsjetimo, protiv ovakve ideje oštro se usprotivio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, kao i Gradsko vijeće Tuzla, a koje je na nedavno održanoj sjednici usvojilo Rezoluciju o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u Tuzli. Sušić kaže da se ležišta soli smatraju najsigurnijim skladištima.
„Više od trećine svjetskih skladišta plina i nafte je u ležištima soli. Razumijem bojazan, ali apsolutno tu nema razloga za paniku. Svjetska iskustva to govore. Ležište soli Tetima se ne nalazi ispod grada, kako neki kažu. Tuzlansko ležište kamene soli je ispod grada i tu nema nikakvih šansi da se skladište nafta ili plin. Struku još uvijek niko nije pitao, a moj lični stav je da ne bi bilo nikakve opasnosti za skladištenje plina“, zaključuje na kraju našeg razgovora Sušić.
Izvor: Biznis.ba / Klix.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca