PRIVREDA
Kraft pivo sve rjeđe u krigli
Ekspanziju proizvodnje zanatskih piva usporila je prvo pandemija, a zatim dodatno i kriza uzrokovana sukobom u Ukrajini, jer je pored neminovnih poskupljenja i plasman proizvoda postao jedan od problema koji muče kraft pivare.
Proizvođači kraft piva širom zemlje suočavaju se sa padom prodaje, jer je njihov proizvod zbog sirovina skuplji u odnosu na industrijska piva. To potvrđuju i u laktaškoj kraft pivari “Gorštak”.
– Prodaja je slabija nego ranije, a najviše se uzdamo u izvoz za Švajcarsku. Svjetska dešavanja negativno su uticala i na nas, ali borimo se. Kraft pivo je skuplje u odnosu na industrijsko zbog načina proizvodnje i kvalitetnijih sirovina. Podigli smo minimalno cijene, jer smo bili primorani – rekao je izvršni direktor “Gorštaka” Nikola Galić.
Ovim poslom se bavi od maja 2017. godine, a za “Glas” priča da su uz recept kvalitetna sirovina i higijena prilikom proizvodnje preduslovi za dobro pivo.
– Bilo je na početku više pivara i entuzijazma, ali su sva dešavanja uticala da ta oblast stagnira. Iako i dalje ima ljudi koji se time bave, kao i onih koji piju zanatsko pivo, to nije ni približno kao u Hrvatskoj i Srbiji. Kod njih je mnogo više malih pivara, ali i veće interesovanje ugostitelja da u ponudi imaju i kraft piva. Kod nas se većina ugostitelja oslanja na ugovore sa “velikim” pivarama, pa tako ima i primjera da pab ima samo dvije vrste piva – rekao je Galić.
Prema njegovim riječima, u nešto boljoj situaciji su oni kraft pivari koji imaju svoje ugostiteljske objekte, gdje plasiraju svoj proizvod, ali svi su na mukama jer je ambalaža poskupjela više od 30 odsto, neke sirovine čak i do 50 odsto, a etikete i do sto odsto.
Kosta Stevanović iz Brčkog odlučio je 2018. godine da pokrene “Laufer” kraft pivaru. Hobi, koji je kasnije prerastao u biznis za ovog tehnologa po struci, posao je koji radi sa posebnom strašću.
Prema njegovim riječima, kraft pivari prolaze kroz težak period.
– Utihnulo je interesovanje posljednjih godina kako zbog korone, a još više zbog dešavanja u Ukrajini jer je repromaterijal poskupio i do 50 odsto. Ne možemo pretjerano da dižemo cijene pošto su nam proizvodi i ovako premijum jer idemo na kvalitet, a ne kvantitet, pa smo nešto malo podigli cijene – rekao je Stevanović za “Glas”.
U svakoj proizvodnji potrebno je stalno ulagati, a ništa drugačije nije ni kada je zanatsko pivo u pitanju.
– Ovo je nama porodični biznis, svi radimo, proizvodimo, kuvamo, pakujemo, prodajemo, dostavljamo. Ljubav nas drži i dokle god možemo opstati, radićemo – istakao je Stevanović.
Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovan Bratić rekao je za “Glas” da je sve poskupjelo, pa tako i kraft pivo.
– Kakva god bude kriza, zanatstvo će opstati, jer je žilavo. Ko god nije zadovoljan i ne vidi svoju računicu, treba da prestane raditi. Uvijek sam na strani zanatlija. Ipak, nemamo svi predispozicije da budemo dobri preduzetnici, dug je to proces – rekao je Bratić.
Glavna uloga
Zaljubljenika u kraft pivo ima, ali cijena igra glavnu ulogu.
– Možemo napraviti sezonska piva po ugledu na američka, ali litar bi koštao od 13 do 14 KM, što mogu priuštiti rijetki. Naša kraft piva koštaju od 3,5 do četiri marke – kazao je Stevanović.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca