PRIVREDA
Loša slika obrtništva: U USK zabilježeno 400 odjavljenih obrta u ovoj godini
BIHAĆ – Na području Unsko Sanskog kantona trenutno postoji oko 4.000 registriranih obrta. Ovaj broj do 2009. godine je iznosio oko 7.000 obrta, što je nastavak trenda pada obrta, a tako i privrede.
Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona kazao je za Akta.ba da je u toku 2017. godine broj odjava na USK-u dostigao broj od 400 odjava, a taj trend je čak povećan i nastavit će se i u 2018. godini. Kanton je tokom 2016. godine bio jedan od vodećih kantona po registraciji poljoprivrednih obrta i brojao je čak 618 takvih obrta. Danas je ta slika uveliko drugačija tako da trenutno posluje oko 450 obrta.
„Do sada već imamo blizu 400 odjava u 2018. godini. Razlozi su mnogobrojni, a osnovni razlog je političko-ekonomska nestabilnost u BiH, te nemar i nebriga vlasti prema ovoj kategoriji privrede koji je je najveći razlog odlaska i zatvaranja obrta“, ističe Arapović.
Kao primjer navodi Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta, koje treba da podrži opstanak obrta i podrži startup obrte. „Od strane FMRPO, nažalost, dobili smo samo vjetar u leđa u pravcu odlaska i zatvaranja obrta“, navodi on, pojašnjavajući da je na javnom pozivu za dodjelu grant sredstava pravo za apliciranje ostvarilo 180 obrta sa USK-a.
„Od tih 180 podnesenih zahtjeva prema FMRPO, samo 24 zahtieva su odobrena i to najviše linijom lobiranja“, odgovorno tvrdi Arapović.
Tako ni startup obrti nisu dobili očekivanu pomoć za svoj početak, stari zanati nisu podržani, proizvodni obrti i mnogi koji su najavili upošljavanje radnika nisu prošli.
Pravdanje komisije i ministra FMRPO su banalni razlozi kod kojih se gledao pravopis, tražio zarez i tačka u cilju odbijanja što većeg broja zahtijeva.
„Nisu potpomognuti mnogi obrti, nije niti jedna Obrtnička komora u Federaciji dobila sredstva, a ovome je rezultirao razlog obaranja prijedloga zakona o Obrtu i srodnim dijelatnostima koji nam je bio nametnut i koji nije imao za cilj subvenciju i potporu obrtnika, naprotiv kontra“, naglašava predsjednik.
Navodi da prijedlog nije bio usaglašen sa obrtnicima i komorama i kao takav nije mogao proći na Domu naroda, i to na njihov zahtijev.
„Ovo sve je ministar teško primio i bumerang toga je rezultirao na odbijanju Obrtničkih komora kao i veliki broj obrta sa grant sredstava“, kaže nam Arapović.
Navodi da su za obrtnike jako stimulativne projekte, ali je sve odbijeno, napominjući da je od 7,5 miliona KM, obrtnicima Federacije dato samo 600.000 KM.
„Ovo gledamo kao demoralisanje obrta i poziv ka zatvaranju i odlasku van granica BiH“, kategoričan je on.
Uz brojne fiskalne i parafiskalne namete obrtnici su taj dio stojećki podnosili i marljivo radili, punili budžet ove države.
Uz ovaj krucijalni problem nadovezuje se i siva ekonomija i rad na crno, te nemogućnost apliciranja na Zavod za zapošljavanje kod javnih poziva itd.
Arapović navodi da javni poziv od strane FZZZ traje oko jednu minutu. Tu uspiju aplicirati poduzetnici koji automatski u startu upišu veći broj za potražnju radnika i program se zatvara, a isti i neprimi broj koji je aplicirao.
„Uputili smo molbu FZZZ da omogući i otvori javni poziv za startup i upošljavanje radne snage za obrtnike ili da bar to ne ide putem online aplikacije. Imamo potrebe i možemo uposliti veći broj radnika te osnovati znatan broj startup obrta, ali nisu željeli o tom razgovarati. Odgovor je bio da se koristi postojeća praksa“, ističe.
Ipak, predsjednik komore naglašava da ne odustaju te da Obrtnička komora USK nastoji na mnoge načine kreirati bolje okruženje i poslovanje za obrtnike.
„Savjetujemo, informišemo obrtnike, vodimo brigu kod raznih popusta od točenja goriva, osiguranja imovine, povoljnijih nastupa na raznim izložbama i sajmovima, obezbijedimo nastupe na mnogim sajmovima širom BiH i Hrvatske“, navodi on.
Jedan od projekata od OK USK prema FMRPO bio je takav da su poručili izradu pet drvenih kiosk kućica za obrtnike, te da kroz sva događanja imaju konstantna izlaganja tokom cijele godine kako bi poboljšali tržište obrtnika. Projekat je dobio čak i subvenciju ispred kantonalnog Ministarstva privrede.
Pored toga, OK USK provodi razgovore svim lokalnim upravama, načelnicima istih o subvenciji, podršci obrta u cilju smanjenja zatvaranja obrta. OK vodi i administrativni dio poslova za svoje članove, vodi i knjigovodstvene usluge za svoje obrtnike po minimalnim naknadama (samo troškovi papira, tonera i sl.), a sve u cilju opstanka obrta.
Inače, obrti u Federaciji BiH čine procentualno 12% zaposlenih. Ako izdvojimo upošljavanja ispred javnih sektora, obrtnici zapošljavaju i više od 50% radne snage u realnom sektoru.
Na području USK-a kroz obrte je zaposleno oko 7.000 – 8.000 radnih mijesta, a uzimajući u obzir da su obrti uglavnom porodični biznisi, taj broj je višestruko veći.
Izvor: Akta.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca