Connect with us

PRIVREDA

Malinari traže deset KM za kilogram

Objavljeno

 


Malinari i hladnjačari još traže cijenu koja bi mogla zadovoljiti obje strane, s obzirom na to da je berba ovog bobičastog voća u Srpskoj pri samom kraju.

Malinari kažu da su ih poskupljenja repromaterijala i đubriva natjerala da za kilogram malina traže minimalno deset maraka.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Vilamet” Ivan Stojanović, koji zastupa malinare sa područja opština Bratunac, Milići i Srebrenica, kaže za “Glas Srpske” da na kraju malinari mogu biti zadovoljni rodom, iako je suša umanjila prinos.

– Prinosi su nešto slabiji, od 20 do 30 odsto od očekivanog, proljećni mrazevi, plus suša, te nedostatak redovnog navodnjavanja. Ipak nije toliko strašno koliko je izgledalo da će biti na samom početku. U odnosu na prošlu godinu biće bolje, jer je prošle godine grad uništio skoro sve. Ove godine je protivgradna zaštita pomogla mnogo, dva-tri puta su razbijali grad – kazao je Stojanović.

Prema njegovim riječima, dok sabiraju rod rade i kalkulacije na nivou udruženja ispod koje ne mogu ići, da bi imali kakvu-takvu isplativost. Kažu da žele cijenu identičnu onoj koju traže i malinari u Srbiji.

– Već nekoliko godina imamo stav da hladnjačari isplate cijenu za kilogram kao u Srbiji. Kada sve saberemo i oduzmemo kod nas, neka cijena koja bi nas zadovoljila jeste deset maraka, s obzirom na sva poskupljenja. Mislim da smo realni – kazao je Stojanović.

Reklama

Vlasnik najveće hladnjače u regionu “Agro dr” Petko Rankić kaže za “Glas” da svake godine otkupi od 1.000 do 1.200 tona maline. Ove godine još ne zna koja će biti otkupna cijena, jer sve zavisi od potreba tržišta. Tvrdi da troškovi nisu zaobišli ni hladnjačare.

– Nedavno sam im rekao da je izvozna cijena trenutno takva kakva je i ne možemo još reći konačnu cijenu. Hladnjačari imaju velike troškove, struja, voda, materijalni troškovi i kada se sve sabere, nije malo. Najdalje za mjesec biće jasno definisana cijena. Kada su hladnjačari jedne godine u minusu, onda su pet godina u problemu – rekao je Rankić.

Najsigurnija tržišta jesu, kako je rekao, Austrija i Njemačka, države na sjeveru Evrope, ali i Ujedinjeni Arapski Emirati.

– Tržište je posustalo, ne traži niko ništa. Postoje nakupci, mešetari koji nešto malo kupe i preprodaju. Inače, za sada još nemamo jake firme koje su tu sa konkretnom ponudom, da se interesuju za količine i tržište – istakao je Rankić.

Rod kupine

Ivan Stojanović naglašava da je rod kupine ove godine dobar, te da samo suša može pokvariti dobar rod. Prema njegovim riječima, za kupinu se mogu naći i berači bez velikih problema.

Reklama

– Kupina je izuzetno dobro rodila, samo se nadamo da neće pregorjeti sada je velika suša, nema kiše. Berba je uveliko počela. Za berače kupina satnica je otprilike sedam maraka, uz prevoz i hranu, a koliko će zaraditi sve zavisi od broja radnih sati – rekao Jovanović.

Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu