Connect with us

INTERVJU

Miro Džakula, direktor UIO: Najviše dajemo, a najmanje dobijamo

Objavljeno

 


Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je ključna institucija za fiskalnu stabilnost cijele BiH. Od prihoda koje prikupimo, oko 85 odsto ide za finansiranje svih nivoa vlasti u BiH, a značaj UIO je takav da bi se i status zaposlenih trebao riješiti posebnim zakonom.

Istakao je to u intervju za „Glas Srpske“ prvi čovjek UIO Miro Džakula koji smatra da je apsurdno da službenici ostalih agencija i institucija imaju veće plate u odnosu na službenike Uprave, koji prikupe najveći dio novca za normalno funkcioniranje BiH.

– Upravi se moraju obezbijediti sredstva za rad, poput računarske opreme, automobila i tako dalje, jer je situacija loša – naveo je Džakula u pisanom odgovoru na konstataciju da je i ranije tražen poseban status za zaposlene u UIO BiH.

Potvrdio je da je pandemija, kao i svuda u svijetu, i u BiH umanjila prilive od indirektnih poreza, a govoreći o ranijim najavama, prije pojave „kovid 19“ da će UIO obračunati sa onima koji ne plaćaju poreze, naglasio je da je, kao prvo, cilj Uprave partnerski odnos sa svima koji posluju, uvažavajući sve zakonske propise.

– Takvim obveznicima UIO želi biti servis i pružiti uslugu na način da im olakša ispunjavanje obaveza, ali i ostvarivanja svih prava koja imaju – istakao je Džakula.

GLAS: Šta pokazuju ovogodišnje kontrole?

Reklama

DžAKULA: Inspektori su tokom devet mjeseci obavili 5.879 kontrola i u tim kontrolama naknadno je utvrđena obaveza u iznosu nešto većem od 44 miliona KM. Bez obzira na vanrednu situaciju zbog „kovida 19“ radimo u punom kapacitetu.

GLAS: Aktuelno je pitanje izbora Vašeg nasljednika na rukovodećoj poziciji u UIO?

DžAKULA: Odgovoriću kratko. Direktora imenuje Savjet ministara BiH na prijedlog Upravnog odbora UIO. Od prvog dana radim maksimalno profesionalno i tako će biti dok se ne imenuje sljedeći direktor.

GLAS: Kako gledate na probleme sa raspodjelom prihoda? Mogu li se ponovo javiti problemi na relaciji Srpska – FBiH?

DžAKULA: Zadovoljan sam što su članovi Upravnog odbora donijeli odluke o poravnanjima u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza za sve godine za koje to nije bilo završeno. Tako je riješen problem koji je godinama postojao i ovo predstavlja značajan korak naprijed ka trajnom rješenju i uspostavi povjerenja. Sada se redovno donose i odluke o tekućoj raspodjeli prihoda. Uvijek sam isticao da je sistem raspodjele prihoda u BiH pitanje brojki i matematike. Nadam se da će se ovakva praksa redovnog donošenja odluka o raspodjeli prihoda i poravnanjima nastaviti, a još jedan korak naprijed bi bilo i uvođenje sistema potpunog automatizma kad je u pitanju raspodjela prihoda. Kada bi se usvojilo takvo zakonsko rješenje, siguran sam da se problemi u raspodjeli prihoda više ne bi pominjali.

Saradnja na granici

Reklama

 

DžAKULA: Institucije na nivou BiH u prethodne dvije godine nisu imale budžete, pa je time bila onemogućena bilo kakva investicijska aktivnost. U 2020. odobren nam je novac za izgradnju i opremanje prelaza Doljani kao i za prelaza Osoje. U budžetu za 2021. godinu tražićemo sredstva za izgradnju objekta na aerodromu Banjaluka, izgradnju prelaza Klobuk – Zubci, prelaza Uvac, rekonstrukciju prelaza Čepikuće i Brod.

Glas Srpske

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

 

Od

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

PRIVREDA

Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)

Nastavite čitati

PRIVREDA

Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima

Objavljeno

 

Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)

Nastavite čitati

U trendu