PRIVREDA
Mljekarska industrija u problemima- slijedi pad cijena mlijeka i nemogućnost otkupa
Mljekarska industrija je u do sada najtežoj situaciji, tvrde predstavnici poljoprivrednih udruženja iz oba entiteta. Kažu da su viškovi mlijeka ogromni, čak 20 miliona litara je na lageru i nema se kome distribuirati.
Pozivaju entitetske vlade, ali i Vijeće ministara, odnosno resornog ministra, da iskoristi mehanizam koji mu je omogućen i da na određeno vrijeme zabrani uvoz mlijeka u BiH kako bi se iskoristili ovi viškovi, jer kako ističu, to je jedini način da se ublaži udar na mljekarsku industriju, koji će biti još žešći na jesen.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za „Nezavisne“ kaže da su veliki viškovi mlijeka, kao i mesa.
„Mljekari, ali i ostali poljoprivredni proizvođači čekaju sad kako će entiteti i država reagovati. Veliki viškovi mlijeka na lagerima čekaju, što je očit pokazatelj smanjene potrošnje, dok se proizvodnja povećala“, kaže Bićo.
Ističe da nema potpune podatke o tome koliki su viškovi mlijeka u Federaciji BiH, ali da u ovom trenutku u cijeloj BiH ima oko 20 miliona litara mlijeka viška.
„To je prerađeno mlijeko koje stoji u magacinu. I u marketima se može vidjeti kako se obaraju cijene samo da to mlijeko ide. Već ga ima po 0,90 KM, a domaći proizvođači se i pored toga ne mogu takmičiti sa uvoznicima“, objašnjava Bićo.
Tvrdi da su mljekari u velikim gubicima, jer je potrošnja pala, a turista i dijaspore nema.
„Sve se na to oslanjalo, i proizvodnja mlijeka, i mesa, i povrća. Sve je stalo, a uvoz ide. I ovo malo našeg što bi trebalo da se proda, jeftina roba iz uvoza blokira“, kaže Bićo.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, za „Nezavisne“ kaže da je mljekarska industrija u velikom problemu, jer slijedi pad cijena mlijeka i nemogućnost otkupa.
„U mljekari u Kozarskoj Dubici skladište mlijeko u velikim količinama. Mljekare su do krajnjeg momenta plaćale dogovorenu cijenu. Neću reći da je dobra, ali je plaćana i plaća se i dalje, ali će u ovakvoj situaciji biti prisiljeni da je smanje. Mi smo tražili od Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, da nas primi i očekujemo svaki dan sastanak s njim, da pokušamo da sasluša i on nas i mi njega i da kažemo šta ćemo raditi, hoćemo li razvaljivati poljoprivredu ili nećemo. Situacija je ista i što se tiče mesa. Obećali su da neće mjesec dana uvoziti meso, uvoze kao što su i uvozili, slagali su ministra Košarca. Kupus je zaoran, krompir je rodio. Vlada RS je pomogla sjetvu maksimalno, sve je bilo dobro dok to nije rodilo, kad je rodilo i kad smo pošli ubirati plodove, tad smo vidjeli da nigdje ništa ne možemo prodati“, kaže Usorac.
Adin Fakić, direktor sarajervske mljekare „Milkos“, za „Nezavisne“ kaže da i ova mljekara ima viškove, ali da se zasad nekako snalaze.
„I mi smo u sličnoj situaciji kao i ostatak mljekarstva u BiH, a takva situacija je u cijelom svijetu. Specifično je za BiH da ima veliki broj ljudi koji žive i rade u inostranstvu, da BiH posjećuje veliki broj turista i da smo ove godine ostali bez tih direktnih posjeta, što je smanjilo potrošnju i što je dodatno ugrozilo i ugostiteljski sektor, koji je veliki potrošač naših proizvoda“, kaže Fakić.
Objašnjava da na ukupne poslovne rezultate utiču i loša sezona u Crnoj Gori, a i u Hrvatskoj, koja je nešto malo bolja.
„Kad uzmete sve to skupa, na nivou BiH i zemalja u okruženju, gdje plasiramo svoje proizvode, logično je da će dovesti do ove situacije“, kaže Fakić.
BiH, kako kaže, nažalost, nema odbrambeni sistem koji se odnosi na robne rezerve, ali može da iskoristi mehanizam sezonske zaštite od uvoza mlijeka iz inostranstva te da na taj način reaguje u skladu sa politikom EU, s obzirom na to da postoji ta mogućnost.
„Sve druge opcije su u ovom trenutku neizvjesne“, kazao je Fakić.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca