PRIVREDA
Na birou hiljade, a radnika nema
Iako na evidenciji nezaposlenih u Srpskoj ima hiljade radnika raznih profila, čak i onih za koje pojedina preduzeća traže radne dozvole za uvoz iz inostranstva, poslodavci kažu da se biroima i ne obraćaju jer smatraju da tamo nema adekvatnog kadra koji zaista želi da radi.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, na kraju septembra ove godine bilo je 66.504 nezaposlenih, od čega 52.007 njih sa određenom stručnom spremom, a 13.497 bez ikakvog zanimanja. Aktivnih tražilaca posla samo sa trećim stepenom stručne spreme na kraju septembra bilo je 21.211, od čega ugostitelja, za kojima u ljetnim mjesecima vlada jagma, 2.193.
Nezaposlenih sa diplomom iz metalske struke bilo je 3.917, tekstilaca 1.393, a građevinara 509.
Iako su ti brojevi jasni, poslovna zajednica tvrdi da radnika u ugostiteljstvu, metalskoj struci, građevini nema ni za lijeka.
Zašto poslodavci ne angažuju nezaposlene sa biroa, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Zlatan Tatić priznaje da nema objašnjenje.
– Sa Zavodom nemamo saradnju i zaista im se ne obraćamo kada imamo potrebu za dodatnim zapošljavanjem. Zašto, ne znam. Smatram da ti statistički podaci u 90 odsto slučajeva nisu tačni i da ti radnici postoje samo na papiru jer ljetos konobara nije bilo moguće naći. Sada je situacija nešto bolja jer su se vratili oni koji su radili na moru, s tim da će oni, čim zima prođe, opet otići na primorje – priča Tatić za “Glas”.
Uprkos čestoj potrebi za angažmanom dodatnih radnika, pomoć Zavoda nisu tražili ni u metalskoj firmi “Vineks-M” iz Čelinca.
– Do novih radnika dolazimo uglavnom tako što zadržimo učenike koji su kod nas obavljali praksu. Trenutno nam treba jedan strugar, ali nismo se obraćali Zavodu. Smatram da se dobri majstori ne mogu naći na njihovoj evidenciji. Onaj ko zna posao ne može biti nezaposlen jer trenutno vlada velika potražnja za adekvatnim kadrom – kategoričan je direktor pomenute firme Dalibor Džombić.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević smatra da jedan dio onih koji se nalaze na biroima radi na crno, bilo u nekoj firmi ili za sebe, da drugi uopšte ne žele raditi, a treći se ne pronalaze u zvanju za koje su se školovali.
– Nema više nijedne grane privrede kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga i skoro pa je nemoguće da privreda vapi za određenim zanimanjem, a da neko s tim profilom čeka na birou. Brojna preduzeća imaju konstantno otvorene konkurse i ako je neko aktivan tražilac posla, logično je da bi se i javio na njih, što se ne dešava. To je dokaz da ti ljudi ne žele da rade ili su angažovani na crno – priča Blagojević za “Glas”.
Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić ne spori da u Srpskoj na jednoj strani postoji suficit određenih zanimanja, a na drugoj deficit, ali naglašava i da poslodavci imaju predrasude.
– Zašto poslodavci sami traže radnike iako je naš posao da posredujemo, ne znam. Imamo situacije da nam se određene firme obraćaju sa zahtjevom za radne dozvole strancima, a da prethodno uopšte nisu tražili radnu snagu koju mi imamo na evidenciji – tvrdi Vujičić.
Priču da su ljudi fiktivno na evidenciji nezaposlenih, Vujičić smatra nelogičnom.
– Mi se više ne bavimo zdravstvenim osiguranjem i ne vidim zašto bi neko bio na birou ako stvarno ne traži posao. Ne vidim kakve to posebne benefite može ostvariti ako je na našoj evidenciji, a da to nije pronalazak posla – kategoričan je Vujičić.
Društvene mreže
Zlatan Tatić dodaje do do novih radnika većinom dolaze preko viber grupa i oglasa koje objavljuju na “Fejsbuku” i “Instagramu”.
– Ispostavilo se da je to najjednostavniji i najbrži način da pronađemo ljude. Zatečen sam tim podatkom da je ugostitelja trećeg stepena više od 2.000 na birou – kazuje Tatić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca