Connect with us

PRIVREDA

Niže carine garantuju više posla

Objavljeno

 


Smanjenje carinske stope prilikom uvoza sirovina za prehrambenu, tekstilnu i ostale industrije predstavlja odskočnu dasku za domaću privredu, kojoj niži nameti garantuju više posla, bolju poziciju na tržištu i veću konkurentnost.

Da bi domaćim privrednicima olakšalo put do sirovine koja se ne može nabaviti na domaćem tržištu u dovoljnim količinama i odgovarajućeg kvaliteta, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo je Savjetu ministara prijedlog odluke kojom bi bili propisani kriterijumi o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe do 31. decembra 2023. godine.

Prijedlogom su obuhvaćene 63 tarifne oznake u sektorima tekstilne, obućarske, hemijske, metalske, prehrambene i grafičke industrije, kao i elektroindustrije.

Domaći privrednici ističu da svako smanjenje carina i ostalih nameta podstiče domaću proizvodnju.

Direktor i vlasnik Fabrike obuće “Sanino”, koja u Derventi i Prnjavoru zapošljava stotine radnika Radovan Pazurević rekao je za “Glas Srpske” da obućarskoj industriji mnogo znači smanjenje ili usklađivanje carina za pojedine sirovine.

– Primjera radi, na robu iz Kine koja dolazi u BiH i u Evropu, ogromna je razlika u carinama. Đonovi koje koristimo u svakodnevnoj proizvodnji obuće u Njemačku idu uz poresko opterećenje od tri odsto, a kod nas 15 odsto. Razlika je ogromna i zato nam ovo usklađivanje daje ohrabrenje da sigurnije uđemo u novu godinu. Bez toga i obim posla i robne razmjene bili bi daleko manji – rekao je Pazurević, naglasivši da “Sanino” godišnje izveze oko 200.000 pari obuće.

Reklama

Dodao je da bi bilo dobro da se ovo zakonski riješi, kako privrednici ne bi svake godine iščekivali usklađivanje i strepili da li će i kako nastaviti da posluju sa inostranim partnerima.

Direktor preduzeća “Drvoprodeks” iz Banjaluke Darko Partalo rekao je “Glasu” da su drvoprerađivači sve do sukoba između Rusije i Ukrajine iz Rusije nabavljali brezovu šperploču neophodnu za podove.

– Nabavljali smo tu vrstu šperploče koja je idealna za donji dio podova, a potom je izvozili u Evropu kroz gotov proizvod. Odluka o smanjenju ili ukidanju carina je pun pogodak, s tim što mi sada imamo problem da ćemo morati tu sirovinu tražiti na nekom drugom tržištu, jer ruski proizvodi ne mogu u Evropu zbog sankcija – rekao je Partalo.

Potvrde

U dokumentu koji je upućen Savjetu ministara BiH navedeno je da se radi ostvarivanja prava na uvoz robe sa smanjenim carinama, uz carinsku deklaraciju podnosi potvrda Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i da će se roba koristiti u vlastitoj proizvodnji. Osim toga potrebna je i potvrda Spoljnotrgovinske komore BiH da se roba ne proizvodi u BiH ili da roba domaće proizvodnje ne zadovoljava potrebe privrede i tržišta.

Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu