Connect with us

PRIVREDA

Od APIF-a zatražili svega 21 bonitet: Poslove sklapaju na lijepe oči

Objavljeno

 


Da mnogi privrednici u Republici Srpskoj poslove sklapaju na rizik i ne provjeravaju istoriju poslovanja i finansijske informacije budućih partnera, potvrđuje podatak da je Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) ove godine izdala svega 21 bonitet, što je za tri manje nego lani.

Informacije o bonitetu preduzeća korisne su preduzetnicima prilikom učešća na javnim tenderima, pri sklapanju poslova sa novim poslovnim partnerima, ali i zbog smanjenog rizika poslovanja.

Rukovodilac službe prodaje u APIF-u Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da je preporuka da se prije sklapanja poslova, kao i tokom poslovanja ispita bonitet poslovnih partnera.

– Ocjena kreditnog boniteta predstavlja ocjenu sposobnosti izmirenja obaveza privrednog društva o roku dospijeća, utvrđenu na osnovu posebnog modela vrednovanja finansijskih principa poslovanja privrednih društava, zasnovanog na primjeni finansijske analize i statističkog monitoringa u vidu Bon1 i Bon2 – rekao je Blagojević.

Prema podacima APIF-a o poslovanju privrede Srpske u 2021. godini, dodao je Blagojević, potraživanja od kupaca u zemlji, u strukturi kratkoročnih, iznosila su 2,765 milijardi KM, što je za 3,5 odsto više u odnosu na godinu ranije, kada je taj iznos bio 2,672 milijarde KM.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić ističe da kod nas još nije zaživjela praksa provjere boniteta društava.

Reklama

– Kod nas je, nažalost, sramota da tražimo mjenične izjave ili garancije za obezbjeđenje naplate potraživanja, zbog čega i imamo situaciju da je veliki dio potraživanja nenaplativ. Dio privrednih društava zbog nelikvidnosti odlazi u likvidaciju, a to se dalje prenosi na cjelokupnu privredu koja boluje od nelikvidnosti – kazao je Račić.

Direktor i vlasnik preduzeća “Metalac MBM” iz Dervente Slobodan Golub kaže da to preduzeće uglavnom posluje sa inostranstvom, te da na domaćem tržištu nemaju više od jedan odsto kupaca.

– Već godinama sa našim partnerima poslujemo na povjerenje – rekao je Golub.

Provjeru poslovnih partnera nije tražila ni firma “Sanino” koja u Prnjavoru i Derventi zapošljava stotine radnika.

– Likvidni smo, nemamo poteškoća i radimo sa odgovornim svjetskim kompanijama. A nije da provjere ne trebaju, jer ako radite sa neodgovornim firmama, i sebe ćete dovesti u probleme – rekao je vlasnik i direktor tog preduzeća Radovan Pazurević.

Ekonomista Miloš Grujić kaže za “Glas” da upotreba softvera za provjeru boniteta omogućava pravljenje prodajnih planova, kategorizaciju i analizu poslovanja klijenata, kupaca, konkurencije i dobavljača.

Reklama

– Finansijska pismenost nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki je paradoks da dio onog što učimo u životu radimo s ciljem da bismo bili konkurentniji na tržištu, da bismo mogli zaraditi novac, a o novcu ne učimo skoro nikako. Većina o finansijskoj budućnosti razmišlja tek kada zapadne u probleme – rekao je Grujić.

Bon1 i bon2

Vladimir Blagojević je pojasnio da Bon1 sadrži osnovne informacije o privrednom društvu, odnosno preduzetniku, skraćeni bilans za posljednje tri godine i stanje novčanih sredstava, dok Bon2, osim osnovnih informacija, podrazumijeva i finansijske informacije, kurentnost privrednog subjekta i ocjenu finansijskog rejtinga. Na internet stranici APIF-a dostupan je zahtjev kao i cijene usluga iz registra boniteta.

Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu