BIZNIS
Ogroman skok cijena nekretnina u Grčkoj
Tržište nekretnina Grčke u neviđenom je, gotovo nasilnom rastu cijena, piše atinski list “Katimerini”. Poslije skoro deset godina recesije i pada cijena, izgleda da vlasnici nekretnina pokušavaju da u roku od samo 12 mjeseci nadoknade finansijske gubitke koje su pretrpili tokom krize kada nisu mogli naći kupce.
Po podacima agencije za digitalnu analizu tržišta nekretnina “Spitogatos”, u centru Atine prosječna tražena cijena stanova je za samo godinu dana skočila 31 odsto, na 1.522 eura po kvadratnom metru.
U obližnjem Pireju prosječna cijena je porasla 18,2 odsto i iznosi 1.346 eura, a u južnim, priobalnim predgrađima Atine, poskupljenje je 13,3 odsto, i kvadratni metar prosječno košta 2.530 eura.
Prosječna tražena cijena u celoj Grčkoj sada iznosi 1.474 eura za kvadratni metar, što je 7,2 odsto više u odnosu na ljeto prethodne godine.
U centru Atine tražnju za stanovima podstakli su strani kupci, većinom vođeni investicijama, bez ograničenja budžeta, koji nekretnine uglavnom kupuju radi budućeg profita pri preprodaji, piše u članku, prenosi B92.
Posljednji podaci Banke Grčke, za prvu polovinu ove godine, pokazuju povećanje priliva stranog kapitala na tržište nekretnina za čak 94,6 odsto. Tako bi do kraja 2019. konačna suma mogla dostići 2,5 milijardi eura. To je, piše list, čak deset puta više nego početkom ove decenije, kada je rizik od ispadanja Grčke iz Eurozone bio na vrhuncu.
U 2018. godini za kupovinu i drugo ulaganje na tržište nekretnina Grčke je stiglo ukupno 1,3 milijarde eura, a 2017. svega 500 miliona.
To povećanje je rezultat programa “zlatne vize” za državljane zemalja van EU i “eksplozije” kratkoročnog zakupa “stan na dan”, koji investitorima donosi brz profit.
Do danas je u Grčkoj izdato više od 4.500 “zlatnih viza” – dozvola boravka stranim investitorima koji dolaze izvan EU, čija minimalna investicija mora da bude bar 250.000 eura.
Od njih je 75 odsto kupilo nekretnine u Atini i okolini. Sada vlada namjerava da to podstakne davanjem državljanstva Grčke onima koji minimalno ulože dva miliona eura.
Kao i s prodajom nekretnina, inflatornog pritiska ima i pri iznajmljivanju. Kirija je u cijeloj Grkčoj prosječno porasla na 6,88 eura za kvadratni metar, što je 9,4 odsto više nego u drugom kvartalu 2018. godine, a u centru Atine rast dostiže 10,2 odsto (prosječno 9,52 eura za kvadratni metar).
Ta cijena je “nedostižna za većinu Grka”, piše list i navodi da stručnjaci tvrde da će centar glavnog grada postepeno postati “turistički rezervat”, s nekretninama isključivo za ljude iz inostranstva.
Jedino područje koje je skuplje za iznajmljivanje od centra Atine je njeno južno, priobalno predgrađe, gdje je prosječna cijena po kvadratnom metru sada 10,5 eura, što je pet odsto više nego prošle godine.
I pri iznajmljivanju izgleda da vlasnici nekretnina pokušavaju da što prije vrate cijene na nivo od prije krize tokom koje su samo od 2011. do 2015. širom zemlje u prosjeku opale za 40 odsto.
Indeks cena nekretnina agencije “Spitogatos”, na osnovu kojeg je “Katimerini” napisao članak, sastavlja se iz mrežne baze podataka s više od tri miliona oglasa koji se digitalno analiziraju od 2011. godine.
Bankar.me
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca