PRIVREDA
Park prirode „Orjen“: Bogatstvo endemičnih vrsta i šansa za razvoj turizma
Područje Orjena kod Trebinja, koje je Vlada Republike Srpske proglasila Parkom prirode, bogato je stanište endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, a, osim izuzetnog ekološkog značaja, predstavlja veliki turistički potencijal ovog grada i cijele Republike Srpske.
Odluka o proglašenju područja Orjena Parkom prirode je uslijedila na osnovu Studije zaštite za uspostavljanje Parka prirode „Orjen“, koju je uradio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa zajedno sa angažovanim ekspertima.
DEFINISANE TRI ZONE ZAŠTITE
Načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa ovog zavoda Dragan Kovačević kaže za Srnu da su odlukom Vlade Republike Srpske definisani – granica zaštićenog područja, tri zone zaštite, upravljač i način upravljanja.
On ukazuje da su za svaku od zona zaštite – prvom, drugom ili trećem režimu, propisane mjere očuvanja prirodnih vrijednosti identifikovanih na tom prostoru.
– U režimu zaštite prvog stepena, koji je najstroži, imamo mali procenat površina – to je jugozapadna ili jugoistočna granica Parka prirode, i identifikovan je mali prašumski rezervat /područje Štirinog dola/ – kaže Kovačević.
On napominje da su u toj zoni zaštite dozvoljeni naučnoistraživački, edukativni projekti, kao i škole u prirodi.
Prema njegovim riječima, u režimu zaštite drugog stepena propisane su mjere zaštite, ali je ostavljeno da se sa tim područjem može upravljati.
– Vrlo često je potrebno da određenim mjerama vršimo restauraciju ili poboljšanje uslova kako bi se pojedine biljne ili životinjske vrste održale – objašnjava Kovačević.
On ističe da je režim zaštite trećeg stepena najslobodniji – taj prostor je predviđen za rekreaciju, turizam i određene vidove gradnje, odnosno infrastrukturne projekte koji su u funkciji zaštićenog područja, odnosno za gradnju planinarskih domova, te vikend-naselja koja mogu biti u svrhu turističke ponude.
Kovačević napominje da su prilikom određivanja zona zaštite uvažavali pravo vlasništva, vodeći računa da se ne ograničava pravo privatnih vlasnika.
Područje koje je zonirano u prvom i drugom stepenu zaštite je u državnom vlasništvu i njim upravlja Centar za gazdovanje kršom u Trebinju.
Kovačević ističe da su seoska područja Konjsko, Zupci, Grab, Lastva kartografski identifikovana i ucrtana u režim zaštite trećeg stepena, što znači da će stanovništvo koje tu živi moći da se bavi svim aktivnostima kojim se bavilo i prije proglašavanja Parka prirode „Orjen“.
– Želja nam je da Orjen kao Park prirode i buduća turistička destinacija bude šansa za razvoj ne samo parka, nego i domaćinstava i sela. Јedan od ciljeva razvoja Parka je unapređenje tradicionalne ponude, u interesu je da se to poveća – navodi Kovačević.
RAZNOVRNSA FLORA, KAO I FAUNA PTICA
U istraživanju područja Orjena za potrebe studije učestvovali su članovi trebinjskog Centra za održivi razvoj i ekologiju, iz kojeg navode da su specifičan geografski položaj i klima uslovili raznovrsnost flore i vegetacije i razvoj različitih ekosistema, od kojih su mnogi važna staništa za ptice ovog jedinstvenog područja.
U Centru ističu da je tokom terenskih istraživanja ptica na području Orjena
registrovano 70 vrsta ptica.
– Veliki broj rijetkih staništa uslovljava specifičan sastav faune ptica. Svakako su značajni nalazi dnevnih grabljivica i vrsta koje su rijetke na području cijele BiH, poput orla zmijara ili sve rjeđeg surog orla – naglašavaju iz Centra za održivi razvoj i ekologiju.
ORЈEN – MAMAC ZA BIOLOGE ЈOŠ OD AUSTROUGARSKE
Predsjednik Planinarskog društva „Vučji zub“ Igor Škero rekao je Srni da su članovi Društva učestvovali u izradi elaborata prilikom mapiranja staza na Orjenu, vidikovaca i izvorišta vode.
Škero napominje da se Orjen izučava u posljednjih 150 godina, te da je mamac za biologe još od vremena Austrougarske zbog velikog broja endemičnih biljnih vrsta koje se nalaze u njemu.
On ukazuje da je na ovom području 2004. godine pronađena rijetka biljka perunika, koja nosi ime po Orjenu – Iris orjeni /Iris orjenii/.
Škero kaže da će članovi Planinarskog društva „Vučji zub“ raditi na promociji Parka prirode, mapiranjem planinarskih staza i svim što može privući turiste.
– Svaki vid zaštite promoviše neko područje mnogo značajno za jednu državu, nadamo se da će ovo u budućnosti postati i nacionalni park – rekao je Škero.
PARK PRIRODE – KORISTAN ZA UČENIKE
Direktor Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Trebinju Aleksandar Vukanović kaže da će Park prirode „Orjen“ imati višestruku korist i za učenike, jer će, između ostalog, omogućiti da nastavnici razredne nastave mogu sa najmlađim učenicima obrađivati brojne nastavne teme u prirodi.
– Boravak u prirodi podstiče učenike na razvijanje ekološke svijesti o očuvanju i zaštiti prirode. Boraveći u prirodi, djeca zaista posmatraju i proučavaju svoje okruženje. Ovakav vid nastave povoljno utiče na razvoj samostalnog posmatranja i doprinosi aktivnosti djece na proučavanju prirodnog okruženja – ističe Vukanović.
Park prirode „Orjen“ prostire se na 16.715 hektara u jugoistočnom dijelu Trebinja, a njime upravlja Јavno preduzeće „Šume Republike Srpske“ posredstvom trebinjskog Centra za gazdovanje kršom.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca