Connect with us

INTERVJU

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Srpske: Kršenje pravila vodi do obustave projekta

Objavljeno

 


U Republici Srpskoj do sada je izgrađeno 29 malih hidroelektrana, u toku je izgradnja još sedam, od čega bi polovina trebalo da bude završena do kraja ove ili početkom naredne godine, a ukupna vrijednost ulaganja u tih 36 objekata je 352 miliona maraka, kaže ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić.

On dodaje da to nisu male investicije, ističući da su kroz izgradnju tih objekata prošle stotine radnika, a brojne naše firme su stekle reference da mogu da grade takve objekte i na nekim drugim područjima.

– Republika Srpska do sada je dobila negdje oko 107 megavata instalisane snage. To nije malo sa stanovišta ukupnih bilansa koje ima RS, posebno što imamo obavezu da povećavamo obim energije proizvedene iz obnovljivih izvora – kaže Đokić.

GLAS: Na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS koja je u toku bile su i izmjene i dopune Zakona o koncesijama i vođena je ozbiljna rasprava.

ĐOKIĆ: Riječ je o sitnim promjenama zakona zato što nomotehnička pravila ne dopuštaju obimniju promjenu i morali bismo ići u predlaganje novog zakona, a za to još nismo u potpunosti spremni. Cilj ovih izmjena je da unaprijedimo postupak davanja koncesija i da resursima kojima raspolaže Republika Srpska upravljamo na najracionalniji način i s ciljem daljeg razvoja Republike.

GLAS: Tokom rasprava najviše je bilo govora o malim hidroelektranama (MHE), a čuli su se i zahtjevi za obustavljanje davanja koncesija za izgradnju MHE?

Reklama

ĐOKIĆ: Nažalost, rasprava je obilovala različitim temama i mnogo više se govorilo o onome što uopšte nije sadržaj predloženih izmjena i dopuna zakona. To se ne dešava prvi put u našem parlamentu, ali rasprava je pokazala da su koncesije ozbiljna i važna tema, jer koncesije nisu samo ekonomsko, već društveno pitanje. I razumljivo je da građane interesuje kako se upravlja njihovim resursima, kako se oni daju na upravljanje, kako oni koji dobiju koncesije koriste resurse, da li je to u interesu razvoja, da li utiče na životnu sredinu, da li je u funkciji podrške lokalnoj zajednici i još mnogo, mnogo toga.

GLAS: Kako komentarišete zahtjev da bude obustavljena dodjela koncesija?

ĐOKIĆ: Razumijem takve zahtjeve i moramo ozbiljno da shvatimo svaku primjedbu koja dolazi od građana, nevladinog sektora ili institucija u kojima se upozorava da je došlo do devalviranja prirodne okoline na mjestima gdje su izgrađeni neki objekti. Na svakom mjestu gdje se desi tako nešto potrebno je spriječiti i zaustaviti razvoj tog projekta.

GLAS: Bez obustavljanja dodjele koncesija?

ĐOKIĆ: Pazite, koncesije se dodjeljuju na bazi realnih procjena i kroz studije o opravdanosti koje se kasnije moraju poštovati pri izgradnji tih objekata. Ako se sve to dosljedno poštuje, onda ne bi trebalo da bude problema, ali ako se odstupa od studija i glavnog projekta, onda nastaje problem. Moguće je da je toga negdje bilo i da je to izazvalo reakciju građana i ponoviću da na svakom mjestu gdje se desi tako nešto, to treba da bude spriječeno i zaustavljeno.

FBiH

Reklama

GLAS: Na sjednici Skupštine su se čula i poređenja naše sa koncesionom politikom u FBiH. Kako to komentarišete?

ĐOKIĆ: Mi želimo da korišćenje prirodnih resursa bude isključivo u funkciji razvoja Srpske i to je suština i naših i aktivnosti drugih institucija kojima je to posao. Srpska ima dobro uređen koncesioni postupak, ali uvijek je potrebno raditi na njegovom poboljšanju i jačanju nadzora kroz Komisiju za koncesije i inspekcijske organe. S druge strane, u FBiH se koncesiona aktivnost sprovodi kroz kantone, tako da imate deset različitih koncesionih politika, što izaziva brojne reakcije.

Izvor: Glas Srpske

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

 

Od

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

PRIVREDA

Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)

Nastavite čitati

PRIVREDA

Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima

Objavljeno

 

Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)

Nastavite čitati

U trendu