PRIVREDA
PODRŠKA DOMAĆOJ PROIZVODNJI: Višković probao i kupio cipele u Bemi
Premijer Republike Srpske Radovan Višković, posjetio je danas Tvornicu obuće „Bema“ u Banjaluci, razgovarao sa rukovodstvom o stanju u obućarskoj industriji i poslovanju tvornice, te obišao pogon i razgovarao sa radnicima.
„Danas mi je velika čast i zadovoljstvo da ugostim našeg spasioca, premijera koji je nama u obućarskoj industriji omogućio manje doprinose, što nas je i spasilo i održalo jer smo svi gotovo 100 odsto izvoznici i vezani smo za kurs marke. Ta odluka Vlade nam je bila od izuzetnog značaja, mi smo u međuvremenu kupili i opremu, ne može se opstati bez dobre mašine nema produktivnosti. Povećali smo plate, u Tvornici obuće „Bema“ smo došli do prosječne plate oko 860 KM”, rekao je tehnički direktor Tvornice obuće „Bema”, Marinko Umičević koji kaže da se danas razgovaralo i o novom iskoraku da se ne bi vratili pola koraka unazad, ali da je bilo riječi i o novim podsticajima koje daje Vlada RS.
Umičević je rekao da su uložili oko dva miliona evra u opremu u posljednje četiri godine.
“Ne mogu se porediti fićo i mercedes, bez dobre produktivnosti, bez dobre mašine nema proizvodnje. Želim da se još jednom zahvalim u ime „Beme“ i svih obućara”, rekao je Umičević i dodao da je “Bema” u prošloj godini ostvarila 12 odsto budžeta grada Banjaluka na šivaćoj igli, podsjećajući da je to industija koja dopunjava kućni budžet, ženska i najjeftinija radna snaga.
Istakao je da se svi u “Bemi” trude da rade, a da je premijer najavio da će biti novih olakšica, te dodao da su u ovoj godini planirali da naprave iskorak i dođu do prosječne plate od 1.000 KM.
“To je ostvarivo, ali nas je zatekao ovaj haos sa inflacijom. Ali ja ne bi bio ja kad ne bi imao primjedbu. Ja sam otišao u penziju prije tri mjeseca, fabrika je privatno vlasništvo, ni vlasnici, ni radnici nisu dali da prestanem sa radom. Međutim, nema me ko zamjeniti. Imamo veliki problem sa kadrom. Tražim da imamo obućarski fakultet uz rad, jer nikada ni u bivšoj SFRJ nije bilo da se studira četiri godine redovno za obućare. Tražio sam tri godine studija uz rad. “Bema” bi odmah upisala deset studenata. Ove godine završava prva generacija učenika koji se četiri godine školuju za modelara. Ja bi njih odmah upisao na fakultet”, rekao je Umičević.
Prema njegovim riječima, cilj je da “Bema” počne da pravi svoju cipelu, koju će ponuditi Zapadu.
“Međutim, zapad to ne da, drži nas na infuziji, jer ako bi ja malo ojačao bio bi njemu konkurencija. I taj iskorak moramo napraviti u saradnji sa Vladom Republike Srpske. Razgovarali smo sa premijerom po tom pitanju, strateški cilj „Beme“ je domaći proizvod”, dodao je ovaj uspješni privrednik i istakao:
“Zabrinut sam, ja na ovu kapiju ulazim 48 godina. Na 1.200 radnika imamo samo devet u kancelarijama. Ali mi ne možemo povećati plate dekretom, uz sve poštovanje, Ranke Mišić . Niko ne voli moje radnike više od mene, ja znam 95 odsto njih kako se zovu , ko je oženjen, ko nije. Mi platu zarađujemo, ne dobijamo. Borićemo se, nema predaje”, dodao je Umičević koji sa velikim uspjehom vodi ovu banjalučku tvornicu, koja je izrasla u jednog od simbola Banjaluke.
Premijer Višković je nakon obilaska pogona, gdje se upoznao sa procesom proizvodnje, rekao da kao čovjek mora da pohvali napore radnika u „Bemi“ .
“Nije lako poslovati, ne samo na ovim prostorima, nego bilo gdje u ovoj branši, jer se radi o nisko produktivnoj industriji. Evo danas sam saznao da biste napravili jednu cipelu, treba da napravite više od 80 operacija. Neko smatra da svako može da pravi cipelu, nije baš tako”, rekao je Višković i dodao da je na sastanku bilo dosta riječi o pitanjima koja se tiču kožne i tekstilne industrije. Prema njegovim riječima, Vlada je napravila određene mjere koje su spasile i poboljšale uslove rada u ovoj oblasti.
“Svi su krenuli u nove investicije. Oni rade više od 90 odsto za poznate svjetske brendove i kompanije. Odavde mora izaći proizvod visokog kvaliteta, bez grešaka jer onda imate dupli trošak.
Ono što možemo zajedno raditi u narednom periodu je da sagledamo mogućnost da imamo što više vlastitog učešća u samom proizvodu. BiH gotovo da nema svog udjela u jednoj cipeli. Mi ćemo sagledati mogućnosti da damo šansu i bar jedan dio te cipele pravimo sami i imamo svoju sirovinu u toj vrsti proizvodnje. U njihovoj prodavnici u okviru fabrike, imali su prihod oko 500.000 KM, što znači da prostora ima. Mi imamo ljude, evo nažalost nemamo sirovinu, ali treba da učinimo sve da dođemo bar do dijela sirovine”, istakao je Višković i uputio podršku “Bemi” i obućarskoj industriji, te najavio da će već sutra na sjednici Vlade zadužiti resorne ministre po pitanju kadra koji je potreban ovoj industriji, ali i po pitanju određene vrste podsticaja koji će ovu industriju spasiti u ovom vremenu.
“Niko ne negira inflaciju, ali to nije naša krivica. Moramo da se nosimo s tim i da što je moguće više iz toga izađemo sa manje štete. Sve u svemu, velika zahvalnost, 1200 ljudi, 1.200 porodica koji dobiju platu, ali ta plata nikada nije kasnila ni jedan jedini dan. I to je ono što mi prepoznajemo i treba da podržimo”, rekao je Višković.
Višković je obišao proizvodne pogone i razgovarao sa zaposlenima. Tokom posjete “Bemi”, Višković je probao jedne cipele i na kraju ih kupio. Za ove Bemine ciepele Višković je izdvojio 72 marke, a na taj način premijer Srpske simbolično je podržao domaću proizvodnju.
Višković je pohvalio napore svih radnika i rukovodstva Beme, rekavši da nije lako poslovati bilo gdje, pogotovo u ovoj niskoproduktivnoj branši.
Preuzeto: Banjaluka.net
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca