PRIVREDA
Poskupljenje transporta i sirovine poljuljalo robnu razmjenu BiH i Kine: Daleki istok sve dalji
Robna razmjena BiH i Kine sve je tanja, što osim statistike potvrđuju i privrednici i ekonomisti, koji kao glavne krivce za to navode poskupljenje kontejnerskog transporta, ali i repromaterijala koji na naše tržište stiže sa Dalekog istoka.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od početka ove godine do kraja septembra na domaće tržište iz najmnogoljudnije zemlje svijeta stiglo je 73,6 miliona kilograma razne robe, u vrijednosti od oko 408,6 miliona maraka.
Lani je uvezeno više od 104,7 miliona kilograma proizvoda, u vrijednosti većoj od 490,4 miliona maraka. U 2019. godini, prije pandemije, na tržište BiH je iz ove države u istočnoj Aziji uvezeno više od 114,8 miliona kilograma raznih vrsta robe, koja je dostigla vrijednost od oko 540,3 miliona maraka.
BiH iz Kine najviše uvozi električne mašine, nuklearne reaktore, gvožđe i čelik, namještaj, obuću, igračke i farmaceutske proizvode.
Osim uvoza, koji je drastično smanjen, pao je i izvoz robe iz BiH u Kinu. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, BiH je ove godine u ovu zemlju na Dalekom istoku izvezla robu vrijednu 24,4 miliona maraka, dok je lani taj broj iznosio 26,4 miliona maraka, a 2019. godine više od 30 miliona maraka.
U plasmanu robe u Kinu prednjače drvo, aluminijum, cink, namještaj, razni proizvodi od prostih metala, te alkoholna pića i sirće.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da je na svjetskom tržištu došlo do značajnog poremećaja.
– Od svih, prvenstveno se izdvaja poskupljenje raznih repromaterijala koje naše kompanije koriste u svojoj proizvodnji. Zatim, došlo je do ogromnog povećanja cijena transporta robe iz Kine, koje su skočile i do deset puta, a sve to direktno je uticalo na smanjenje uvoza – kazao je Blagojević.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas” da sa jedne strane, u jeku pandemije, nije ni bilo potrebe za uvozom repromaterijala i pojedinih artikala široke potrošnje, dok sa druge strane to nije bilo ni moguće zbog prekida lanca snabdijevanja.
– Buđenjem ekonomije dolazi do povećanja uvoza gotove robe, robe za široku potrošnju, ali ne u onom obimu u kojem je to nekada bilo, jer ni proizvođački kapaciteti ni tražnja nisu na nivou na kojem su nekada bila – rekao je Ljuboja.
Dodao je da u ovom momentu na svjetskom tržištu nedostaje od dva do tri miliona kontejnera za prevoz, pa da su luke pretrpane.
– Ne možete dobiti robu, transport je skup i sporan. Kada se uzme u obzir da sada prevoz kontejnerom od 12 metara košta oko 10.000 dolara, početkom ove godine je bio oko 5.000 dolara, a u godini prije pandemije oko 3.000 dolara, jasno je o čemu se radi – kazao Ljuboja.
Konkurentnost
Vladimir Blagojević je rekao da svi poremećaji na svjetskom tržištu dovode BiH u neizvjesnu situaciju koju je nepovoljno komentarisati.
– Nemamo mnogo izbora, jedino nam ostaje da se pokušamo snabdijevati iz drugih država osim Kine, ali sigurno je da je repromaterijal koji se koristi u našoj proizvodnji na drugim tržištima još skuplji, što će se direktno odraziti na konkurentnost naših firmi – kazao je Blagojević.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca