PRIVREDA
Predah od vožnje tek dogodine
Vozači u Srpskoj i dalje voze domaćim dionicama autoputa bez predaha, jer ni godinama nakon što su dodijeljene koncesije nisu izgrađena mjesta za odmor, a po svemu sudeći prvo će svjetlo dana ugledati odmorište “Lužani” na relaciji Banjaluka – Gradiška, čija bi gradnja trebalo da počne na proljeće.
Koncesija za izgradnju odmorišta “Lužani” dodijeljena je 2018. godine kompaniji “Super petrol”, a rok za izgradnju bio je tri godine.
Menadžer prodaje u kompaniji “Super petrol” Saša Ćejić rekao je za “Glas Srpske” da su u međuvremenu potpisali i aneks ugovora te da vjeruje da će do kraja iduće godine odmorište biti na raspolaganju vozačima.
– Iza nas je mnogo posla. Doveli smo struju, vodu i rasvjetu do lokacije. Prije nekoliko dana stigla je i upotrebna dozvola za trafo-stanicu, odobreni su lokacijski uslovi, spreman projekat, još čekamo građevinsku dozvolu – ispričao je Ćejić.
Naglasio je da su do sada obezbijedili veliki dio opreme, kupili cisterne i samo čekaju građevinsku dozvolu.
– Čim dobijemo dozvolu i vremenski uslovi budu pogodni počećemo izgradnju, najkasnije na proljeće – kazao je Ćejić.
Lokacija na kojoj će niknuti odmorište “Lužani” smještena je između dvije petlje, prve koja povezuje autoput sa magistralnim putem i druge koja povezuje autoput sa regionalnim putem.
Prema planu investitora vozači će na autoputu Banjaluka – Gradiška, dužine 32 kilometra, u mjestu Lužani s obje strane imati prostor za predah. Planirano je da s obje strane autoputa budu izgrađene benzinske stanice, restorani, zatim punjači za električna vozila, auto-praonice, parkinzi te sadržaji za djecu.
Za korišćenje koncesije, koja se dodjeljuje na period od 30 godina, koncesionar se obavezao da će plaćati koncesionu naknadu. Ona se sastoji od jednokratne naknade za ustupljeno pravo korišćenja u iznosu od 134.473 KM i naknade u iznosu od dva odsto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem koncesione djelatnosti.
Na izgradnju mjesta za odmor čekaju još i oni koji putuju autoputem “9. januar” od Banjaluke do Doboja. Naime, koncesija za izgradnju odmorišta “Brkića voda”, na području Dervente, dodijeljena je preduzeću “Brčko gas” polovinom 2019. godine, međutim odmorište još nije izgrađeno. U toj firmi juče nismo uspjeli dobiti komentar dokle se stiglo sa ovom investicijom.
Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Autoputevi RS” Slobodan Stanarević rekao je “Glasu” da očekuje da će izgradnja “Lužana” početi veoma brzo.
– Mi nismo dali saglasnost firmi “Brčko gas” za produženje ugovora jer nisu pokazivali nikakvu želju i volju da završe posao, a tu je sve bilo spremno za gradnju, ali su dobili saglasnost od Ministarstva saobraćaja i veza RS pa su njima obećali da će u idućoj godini i oni započeti gradnju. Sa druge strane postoji opravdanje za lokaciju u Lužanima, jer “Autoputevi” tamo nisu bili doveli vodu – pojasnio je Stanarević i dodao da odmorišta nedostaju da bi usluga autoputeva bila potpuna.
Kazao je i da ovom preduzeću stižu pritužbe građana jer nema ni benzinske stanice ni mjesta za odmor na autoputevima.
“Vrbas”
Slobodan Stanarević je ispričao da je jedna kompanija zainteresovana da gradi odmorište “Vrbas” na lokaciji između Prnjavora i Laktaša.
– U toku su pregovori sa Vladom Srpske pa ćemo vidjeti šta će od toga biti – rekao je Stanarević.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca