Prvo što treba uraditi u procesu formiranja nove ustanove u Banjaluci – Muzeja grada, jeste razdvojiti tvrđavu Kastel od Banskog dvora, a kulturni radnici očekuju da se ta inicijativa pokrene ove godine.

Mada se Banjaluka može pohvaliti brojnim republičkim institucijama, između ostalih i Muzejem RS i Muzejem savremene umjetnosti RS, činjenica je ipak da grad nema sličnu ustanovu na lokalnom nivou, gdje bi se mogao vidjeti razvoj grada na Vrbasu kroz istoriju.

Upravo to će biti jedan od fokusa rada nove kulturne institucije čije je osnivanje u planu – Muzeja grada: predstavljanje istorije grada od najranijih vremena do današnjih dana kroz sve grane muzejskih oblasti: arheologiju, etnologiju, istoriju, istoriju umjetnosti, nematerijalnu kulturnu baštinu, industrijsku baštinu, prirodnu baštinu, gastronomiju i druge oblasti.

– Cilj je uspostaviti Javnu ustanovu Muzej grada Banjaluka, sa svojim programskim aktivnostima i depadansima koji joj po funkciji pripadaju, kao instituciju od posebnog značaja za objedinjavanje različitih multietničkih i multikulturalnih aspekata Grada kao specifične kulturne sredine – precizirano je u Strategiji razvoja kulture grada.

Sjedište Muzeja biće na tvrđavi Kastel, kojom trenutno upravlja Kulturni centar Banski dvor i koji bi se trebao osamostaliti kao posebna institucija.

– Prvo što treba uraditi u skladu sa Strategijom jeste odvojiti Kastel i Banski dvor. Nadam da će to biti inicirano ove godine, da se u stvari od jedne institucije naprave dvije. Ostaje nam ipak da vidimo da li će Gradska uprava tome pristupiti direktno ili će ići sa pojedinačnim projektima i neke svoje aktivnosti smještati na Kastel – pojašnjava Marko Bilbija, šef tima za Evropsku prestonicu kulture, u čijoj aplikaciji je detaljno razrađena ideja osnivanja Muzeja grada.

Reklama

S obzirom da Banjaluka nije osvojila ovu prestižnu titulu, u narednom periodu očekuje se preregistracija Fonda EPK, kako bi tim mogao nastaviti da radi na dobrim projektima, kao što je i formiranje Muzeja.

Centrala Muzeja nalaziće se na Kastelu, čijoj zaštiti i obnovi bi se posebno trebalo posvetiti, a ustanovi će biti pripojeni i određeni objekti koji su pod zaštitom ili treba da dobiju svoju konačnu namenu, poput Galerije „Terzić“, Šeranića i kuće Vlade Miloševića. Muzej grada u fokusu će imati brigu o zaštiti ovog spomeničkog kompleksa i svim pratećim sadržajima koji ga okružuju.

Galerija “Terzić” u planu je da se uspostavi kao galerijski izložbeni prostor sa pratećim sadržajem i promocijama, dok su Šeranića kuća i kuća Vlade Miloševića primjeri različitih objekata stanovanja na prostoru Banjaluke iz osmanskog perioda, perioda austrougarske uprave i Vrbaske banovine.

Kao početni fundus Muzeja, u planu je da se objedine legati koji su u vlasništvu Grad: Legat Draginje i Voje Terzić, Slobodana Dragaša, Dušana Simića, Jovana Spreme i umetnička dela koja se nalaze u Gradskoj upravi sa značajem kulturnog dobra.

Ciljna grupa posjetilaca budućeg Muzeja grada su Banjalučani, strani i domaći turisti, kao i učenici i studenti.

Pored ove ustanove, Banjaluka bi u narednim godinama trebala dobiti još “Banjalučku kuću knjige”, centralnu knjižaru u kojoj će na jednom mjestu biti okupljeni svi izdavači registrovani na teritoriji grada, kao i Centar za razvoj nezavisne umjetnosti, smješten u objektu “Bašta sljezove boje”.

Reklama

“Mini” muzej

U obnovljenim salonima Banskog dvora očekuje se da ove godine bude otvorena stalna izložbena postavka iz perioda Vrbaske banovine, jednog od najvažnijih perioda za Banjaluku, u kojem je grad bio centar i doživeo urbanu transformaciju.

– Reč je o legatu, koji je bio u privatnom vlasništvu i veže se za prvog bana Svetislava Milosavljevića i Banski dvor. Jedan deo Banskog dvora biće pretvoren, takoreći, u “mini muzej” i imaće svog kustosa, ali to će biti jedinica sama po sebi i nije vezana za koncept Muzeja grada – pojasnio je Marko Bilbija.

Izvor: Srpskainfo