Connect with us

INVESTICIJE

Prvi kubni metri gasa iz novog gasovoda u RS 2024. godine

Objavljeno

 


Prvi kubni metri gasa u Republici Srpskoj iz budućeg gasovoda od Bijeljine do Novog Grada u dužini od 325 kilometara očekuju se da poteknu sredinom 2024. godine, potvrđeno je za „Nezavisne“ iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske.

Dodali su da je u toku izrada studije izvodljivosti gasovoda, čiji je nosilac aktivnosti kompanija „Gas-Res“ iz Banjaluke, koja je već uradila mape puta budućeg gasovoda.

„Ovo predstavlja veliko poboljšanje energetske stabilnosti u Republici Srpskoj. Predviđeno je i priključenje postojećih velikih industrijskih potrošača na trasi gasovoda u Bijeljini, Brčkom, Modriči, Brodu, Doboju, Prnjavoru, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu“, naveli su iz resornog ministarstva.

Istakli su da je cilj i razvoj distributivne mreže za stanovništvo i prelazak gradskih toplana u gradovima duž trase na prirodni gas.

Prema njihovim riječima, investiciona vrijednost samog gasovoda iznosi 200 miliona američkih dolara.

„Projekat je planiran Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine i obuhvata izgradnju magistralnog gasovoda od granice sa Republikom Srbijom od Bijeljine do Banjaluke, Prijedora i Novog Grada, izgradnju termoelektrana, odnosno toplana na gas, izgradnju distributivne mreže i distribuciju gasa svim gradovima i opštinama u Republici Srpskoj duž tog magistralnog gasovoda, kao i tamo gdje postoje realne potrebe“, pojasnili su u ovom ministarstvu.

Reklama

Dodali su da je predviđena izgradnja gasovoda na trasi Bijeljina – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad, u dužini 325 km, koja će pratiti trasu auto-puta Beograd – Banjaluka.

„Ovo je projekat od strateškog značaja za RS. Ciljevi su očuvanje životne sredine, stvaranje uslova za razvoj gasifikacije naselja i industrije RS, stvaranje uslova za izgradnju termoelektrana ili toplana na gas, podizanje konkurentnosti privrede, te smanjenje emisija gasova staklene bašte“, kažu u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Naveli su da je projekat isplativ, te da je ovo velika investicija koja garantuje zapošljavanje i sigurnost u snabdijevanju prirodnim gasom.

Iz kom­pa­ni­je „Gas-Res“ su na­gla­si­li da se s rus­kim par­tne­ri­ma usa­gla­ša­va re­do­sli­jed po­te­za, te svo­je­vrsni di­na­mički plan pro­je­kta.

„Izra­da stu­di­je izvo­dlji­vos­ti je ključno pi­ta­nje ovih akti­vnos­ti. Do­bar dio ula­znih po­da­ta­ka je već pri­ku­pljen i na osno­vu njih već mo­gu ra­di­ti ana­li­ze izvo­dlji­vos­ti pro­je­kta. U pe­ri­odu ko­ji je pred na­ma ćemo ima­ti kon­kre­tni­je in­for­ma­ci­je o de­ta­lji­ma“, ka­za­li su iz ove kom­pa­ni­je.

Po­ja­sni­li su da je osnov snab­di­je­va­nja ga­som no­vog ga­so­vo­da za­sno­van na ga­so­vo­du „Tur­ski tok“ i nje­go­vom pro­dužet­ku u bal­kan­skim ze­mlja­ma.

Reklama

„Tačan mo­da­li­tet pri­ključenja na uzvo­dne ga­so­vo­de biće de­fi­ni­san u na­re­dnom pe­ri­odu u do­go­vo­ru s na­šim stra­te­škim par­tne­ri­ma s rus­ke stra­ne“, do­da­li su iz kom­pa­ni­je „Gas-Res“.

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić prije nekoliko dana rekao je da je plan Republike Srpske da već na proljeće iduće godine počne izgradnja gasovoda. „U toku je izrada studije izvodljivosti gasovoda. Tom studijom smo obuhvatili i Brčko distrikt. Prve rezultate očekujemo sredinom januara.

Uradili smo mape puta i utvrdili da bi sredinom 2024. godine prvi potrošači gasa na ovoj liniji trebalo da dobiju gas“, rekao je tada Ljubo Glamočić, direktor kompanije „Gas-Res“.

Još ranije, Glamočić je najavio da bi kapacitet gasovoda trebalo da se kreće oko 1,2 milijarde metara kubnih gasa godišnje.

„Gradnju gasovoda trebalo bi da prati i gasifikacija gradova, a planirana je i gradnja najmanje dve gasne elektrane – toplane na području Srpske“, objasnio je Glamočić.

Darko Tomaš, načelnik opštine Prnjavor, naveo je za „Nezavisne“ da smatra da je ovo veoma značajno za ovu lokalnu zajednicu, te da su oni Regulacionim planom kroz poslovnu zonu predvidjeli trasu gasovoda.

Reklama

„Dajemo punu podršku jednom ovakvom projektu. Investitori idu tamo gdje su bolji uslovi, a ako to bude jedan od uslova koji će Prnjavoru dati na značaju u odnosu na druge, onda je to pozitivno“, kazao je Tomaš.

Nezavisne novine

NOVOSTI

Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao

Objavljeno

 

Od

Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.

Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.

Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.

Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.

– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.

biznisinfo.ba

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.

Objavljeno

 

Od

Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.

„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

Pravci razvoja

Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.

„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.

Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.

Reklama

„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.

Ključna grana

Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.

„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.

Očekivanja od države

Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.

Reklama

„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.

Nove tehnologije

Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.

avaz.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu

Objavljeno

 

Od

Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.

Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.

Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.

Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.

Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.

Reklama

Potom je 2014. otkupila preostale dionice.

Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.

Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.

Počela je sa radom 1974. godine.

Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.

Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.

Reklama

Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.

U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.

Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.

Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.

„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.

Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.

Reklama

On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.

Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.

Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.

Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.

seebiz.eu

Reklama
Nastavite čitati

U trendu