PRIVREDA
Sam Harrington, Jysk: Održivost u poslovanju postaje sve važnija
Menadžer za održivo poslovanje kompanije Jysk Sam Harrington govorio je za naš portal o odgovornom poslovanju kompanija i koliko je ono danas važno. Šta Jysk čini kako bi doprinio održivom razvoju i na koje sve načine pomaže štednji energije i zaštiti okoliša, pročitajte u nastavku.
Jysk je porodična kompanija koja veoma drži do toga da posluje odgovorno. Šta to konkretno znači?
Kao kompanija sa značajnom ekspanzijom i rastom poslovanja imamo obavezu odgovornog ponašanja kako prema prirodi, tako i prema ljudima. Kako kompanije rastu i imaju veći utjecaj na svijet (i pozitivan i negativan), postaje sve važnije usredotočiti se na održivost. Sve više kompanija prepoznaje da je presudno ispuniti očekivanja kupaca o održivosti, ići u korak s konkurentima i biti ispred novog zakonodavstva koje zahtijeva ili potiče održivije proizvode.
Koje ste sve mehanizme uveli kako biste vodili računa o zaštiti okoliša i zdravlju ljudi?
Rad na korporativnoj odgovornosti u JYSK-u nije nov i već smo napravili puno sjajnih stvari. U vlastitom poslovanju puno se fokusiramo na poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje otpada.
Upravo smo usred transformacije JYSK ambalaže u održiviji dizajn. Postupno smo ukinuli PVC ambalažu i upravo radimo na tome da se riješimo posljednjih komada EPS ambalaže od pjene i zamijenimo alternativama koje se mogu reciklirati. Ako naručite u JYSK-u proizvode putem web shopa, proizvodi će vam biti dostavljeni u kutiji prilagođenoj veličini za vašu narudžbu, zahvaljujući tehnologiji Packsize koja se koristi u našim distribucijskim centrima.
Već dugi niz godina radimo s najvjerodostojnijim svjetskim eko-oznakama kako bismoo sigurali da materijali od kojih su izrađeni naši proizvodi dolaze iz odgovornih izvora. Na primjer, danas je sav naš drveni vrtni namještaj certificiran FSC, a sve ostalo bit će do 2025. godine.Također smo vrlo usredotočeni na osiguravanje hemijske sigurnosti, koristeći OEKO-TEX za certificiranje tekstilnih proizvoda.
Navedite nam nekoliko primjera kako štedite energiju ili na primjer smanjujete zagađenje?
Pitanje potrošnje vlastite energije je nešto na čemu JYSK radi već dugi niz godina. Konkretno mjere uključuju promjenu svjetla u našim trgovinama i distribucijskim centrima u LED, što je značajno smanjilo našu potrošnju energije.
U odnosu na naše distribucijske centre, većina je novijih zgrada, gdje je od samog početka fokus bio na uštedi energije. Što se tiče skladištenja proizvoda, to se događa u potpuno automatskim skladištima, koja su zagrijana samo na 5 stepeni, kako bi se smanjila potrošnja.
A u slučajevima gdje je JYSK sam vlasnik objekata, instaliraju se solarne ćelije.
Ove ste napore naročito intenzivirali u prethodne dvije godine?
Tako je, posljednje dvije godine poduzeli smo značajne korake, a akcijama su prethodila vrlo detaljna mjerenja i analize sa ciljem reduciranja CO2 emisije.
Koliko je teško tu odgovornost uskladiti s uspješnim poslovanjem? Jesu li mjere koje poduzimate imale negativan efekat na rezultate poslovanja?
Naša odgovornost je velika budući da radimo na razvoju rješenja i tražimo poštivanje svih definisanih standarda, a da se pri tome ne dogode značajnija odstupanja u troškovima, a koji bi se pri tome odrazili na finalnu cijenu proizvoda. Preduslov je da naši kupci dobiju bolja i održiva rješenja uz uvijek odlične cjenovne ponude.
Budući da ste proizvođač namještaja i kućnih dodataka, ovi se napori ogledaju i u proizvodima koje nudite tržištu. Kako vaši kupci i potrošači prihvataju nove trendove?
Nastojimo biti u skladu sa trendovima i ispred konkurenata kako bi jednim dijelom bili poticaj cijeloj branši. Kupci svakako cijene ovakve aktivnosti i novijim generacijama je pitanje održivosti postalo nešto što se apsolutno očekuje od svih nas.
U januaru 2021. završili ste prvi izvještaj koji pokazuje precizno stanje s emisijama bazirano na finansijskim podacima. Šta je on pokazao?
Morat ćete pratiti sveobuhvatan odgovor nakon što dovršimo Strategiju održivosti okoliša na kojoj radimo. Općenito, usredotočeni smo na proizvodnju proizvoda od odgovornijih sirovina, smanjenje klimatskih utjecaja vlastitog poslovanja i poticanje našeg opskrbnog lanca da čini isto.
Moj posao je sada da razvijem JYSK-ovu Strategiju održivosti okoliša, definiram ključne ciljeve i uključim naše donositelje odluka da ih usklade. Nismo još spremni javno objaviti kompletan akcijski plan.
Međutim, već smo najavili neke važne ciljeve oko odgovornih sirovina od drveta i pamuka. Do 2025. godine drvo koje se koristi za proizvodnju JYSK-ovih proizvoda i ambalaže, kao i sav pamuk za tekstilne proizvode, certificirat će vodeće nevladine organizacije poput Forest Stewardship Council (FSC) i Better Cotton Initiative (BCI).
Navodite kako odgovorno poslovanje nije samo stvar kompanije nego i dobavljača i svih ostalih u lancu proizvodnje i prodaje. Šta krajnji kupci mogu učiniti kako bi i oni podržali ciljeve o kojima smo govorili?
JYSK ulaže značajne napore u aktivaciju svijesti naših partnera sa kojima sarađujemo. Kao maloprodajni lanac, utjecaji naših trgovina na okoliš prilično su mali u usporedbi sa utjecajima iz našeg opskrbnog lanca. Stoga je angažiranje globalnih dobavljača i transportnih partnera zaista važno.
Cilj nam je podržati dobavljače da ispune naše postojeće i nadolazeće zahtjeve o održivosti, bez stvaranja puno dodatnog posla ili povećanja troškova. Iako su ciljevi koje postavljamo ambiciozni, niti jedna od ovih promjena neće se dogoditi preko noći, pa će biti dovoljno vremena za saradnju sa našim partnerima kako bismo prešli na održivije materijale, proizvodne procese i mogućnosti prevoza.
Što se osobne odgovornost tiče, svako od nas ima mogućnost svojim malim koracima i aktivnostima na razini kućanstva doprinijeti da se stvari značajnije pokrenu.
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca