Connect with us

PRIVREDA

Stočarstvo u životu drži samo nekoliko farmi

Objavljeno

 


Farma

BANJALUKA – Stočarstvom u Republici Srpskoj sve manje ljudi želi da se bavi i ova grane poljoprivrede polako zamire.

„Broj onih koje se bave stočarstvom je u padu jer je ova proizvodnja najteža i u njoj ste 365 dana i 24 sata obavezni da radite. To više niko ne želi raditi“, rekao je za „Nezavisne“ Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, i naglasio da je stočarstvo proizvodnja koja je i malo priznata.

„Najveći problem je što više nema ko da se bavi ovom proizvodnjom jer u selima niko ne živi i prazna su. U BiH imate 300 sela potpuno praznih, a 1.486 sa manje od 10 stanovnika“, istakao je Usorac. Dodao je da ljudi na selima jednostavno nema i naglasio da gdje nema ljudi, tamo nema ni stočarstva.

„Jedan od razloga što je u padu broj onih koje se bave stočarstvom je i tendencija sve većeg odlaska ljudi iz zemlje. Naši prostori su pogodni za stočarsku proizvodnju, ali ipak njome se niko više ne želi baviti. Ostalo je nekoliko farmi koje se ovom proizvodnjom bave i kada se one zatvore, stočarstvo je gotovo“, naglasio je Usorac.

Prema njegovim riječima, mora se daleko više pažnje posvetiti selu i mlade ljude stimulisati da ostanu na selu kako bi se bavi poljoprivredom, pa između ostalog, i stočarstvom

Reklama

„Sada imamo više od 400 inženjera poljoprivrede koji ne rade nigdje, ali ne žele da naprave svoje farme. Njima treba stvoriti uslove da oni žele da ih otvore i da znaju da mogu raditi i da će zbog tog svog rada biti poštovani“, naglasio je Usorac i istakao da država treba naći sistematska rješenja kako bi se sela sačuvala.

Miroslav Stijak, viši stručni saradnik za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo opštinske poljoprivredne službe u opštini Kostajnici, rekao je da se u ovoj opštini smanjuje obim stočarske proizvodnje zbog usitnjenosti posjeda, nesigurnosti tržišta i porasta cijena stočne hrane. Kako kaže, u oblasti govedarstva lokalni proizvođači su usmjereni uglavnom na proizvodnju mlijeka, a znatan broj domaćinstava uzgaja svinje i ovce, ali uglavnom za vlastite potrebe.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da je poljoprivreda sa prehrambenom industrijom i dalje jedan od tri najvažnija sektora u strukturi ekonomije RS sa trendom povećanja ukupne vrijednosti proizvodnje koja ove godine, prema procjenama, iznosi 1,8 milijardi KM.

„Kada je u pitanju stočarska proizvodnja, 2018. godina označena je kao godina bez većih oscilacija“, istakli su u resornom ministarstvu. Dodali su da nadležno ministarstvo stočarsku proizvodnju u RS pomaže kroz direktnu podršku podsticajima za tekuću proizvodnju, kao i kroz dugoročnu podršku kroz kapitalna ulaganja u ovu proizvodnju.

„Samo direktna podrška stočarskoj proizvodnji u 2018. godini iznosila je oko 38 miliona KM“, zaključili su u ovom ministarstvu.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu