Connect with us

PRIVREDA

Umičević upozorava: Ozbiljno razmisliti o posljedicama naglog povećanja najniže plate u RS

Objavljeno

 


Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” Banjaluka, koji ovu firmu sa oko 1.300 radnika vodi sa uspjehom skoro dvije decenije, rekao je da je u narednom periodu potrebno dobro razmisliti o naglom povećanju najniže plate u Republici Srpskoj sa 650 KM na neki veći iznos.

Prema njegovim riječima, trenutno vlada “zatišje pred buru”, te se očekuje odluka Vlade RS o nedorečenom zahtjevu Saveza sindikata RS za povećanjem najniže plate sa 650 KM. S tim u vezi, on je istakao da u Banjaluci treba uspjeti živjeti i sa platom od 2.000 KM, a ne sa 650 KM, ali da I tih 650 KM treba zaraditi.

“U Tvornici obuće „Bema“ platu od 650 KM nema ni pet odsto radnika. Međutim, nema te plate koja može da stigne ovaj haos i skupoću prije svega hrane, energenata, a zatim i svega ostalog. Nakon posljednjeg poskupljenja prevoza Tvornica obuće „Bema“ mjesečno za prevoz radnika izdvaja 125.000 KM. To na godišnjem nivou znači milion i po KM samo za prevoz”, rekao je Umičević i dodao da je tražio da se na nivou BiH pomogne privredi, da se ukine pdv na prevoz, što bi za tvornicu bila ušteda od 200.000 KM na godišnjem nivou.
Prema njegovim riječima, prevoz se ne računa u najnižu platu, već se primanje obračunava tako što se saberu I najniža plata I prevoz i topli obrok, što je sve zajedno oko 1.000 KM po radniku.

“A i ta najniža plata neće pasti sa nebesa, treba je zaraditi. Vlada RS je dala određene olakšice industriji obuće i na taj način smo povećali plate, uložili u opremu i mašine i na taj način zadržali radnike. Moj strah je da će se naglim povećanjem najniže plate doći do uranilovke odnosno da nk radnik ima 100 KM manju platu od vkv radnika. To se ne smije dozvoliti, to je uništilo i prethodni sistem”, upozorio je Umičević, koji je cijeli svoj život proveo u obućarskoj industriji i koji ima bogato iskustvo. Dodao je da sam prevoz i dolazak radnika na posao košta „Bemu“ milion i KM na godišnjem nivou, što je otprilike kompletna jedna mjesečna proizvodnja.

“Tako da molim odgovorne da dobro razmisle o uranilovci uz sve poštovanje i sindikata i Vlade RS. Niko ne voli više moje radnike od mene, ali go se ne skida. Ovdje treba pokazati mudrost, zaustaviti divljanje cijena, objaviti sve i firme i pojedince koji dobijaju tih 650 KM. Te sve podatke ima Poreska uprava RS. Osim toga, trebalo bi i zvanično objaviti, zašto se to krije, koje firme dobijaju sredstva od Vlade koje su povećale plate, pa da vidimo ko to sve koristi ili zloupotrebljava”. Naveo je Umičević i dodao da je potrebno više transparentnosti, odnosno i da “Vlada RS pokaže mišiće gdje treba, a ne povećanjem plate bez saglasnosti poslodavaca”.

“Jako sam zabrinut i kao otac, i čovjek koji 45 godina radi u realnom sektoru, ovo ne ide na dobro , mi moramo da platimo radnike i rad, ali mi moramo platu i zaraditi, mi u realnom sektoru platu ne dobijamo”, naveo je Umičević.

Reklama

Banjaluka.net

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu