PRIVREDA
Vlada Srpske ograničava naknade, bankari pozivaju na dijalog
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske na predstojećoj sjednici razmatraće Nacrt zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica, kojim se predviđa ograničavanje tih naknada na način da kod transakcija debitnom karticom naknada ne može biti viša od 0,2 odsto vrijednosti izvršene transakcije i 0,3 odsto kod transakcije kreditnom karticom.
Ovim zakonom u suštini bankama se propisuje koliko mogu „uzeti“ od trgovaca kod kojih se platnim karticama može platiti roba ili usluga.
Trenutno su, kako tvrde u Vladi RS, koja je predlagač zakona, te naknade prevelike i destimulativne za trgovce koji se teško odlučuju da u svojim radnjama instaliraju POS terminale i kupcima omoguće da usluge ili robu plaćaju debitnim ili kreditnim karticama.
„Ako potrošač plati 100 KM za određenu robu, trgovci će dobiti 98 KM, a razliku će na ime trgovačke naknade zadržati banka prihvatilac. Trgovačka naknada je naknada koju trgovac plaća banci s kojom ima ugovor o prihvatanju kartica“, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica.
U slučaju da poslanici NS RS prihvate nacrt zakona koji je predložila Vlada Republike Srpske, na iznos od 100 KM za uslugu međubankarske naknade određena banka sa kojom trgovac ima ugovor mogla bi „uzeti“ svega 0,2 KM ili 0,3 KM plus troškove koji se odnose na korištenje infrastrukture.
Očekivano, ovaj nacrt zakona pohvalili su trgovci, dok bankari tvrde da se to ne može raditi na taj način, jer tom logikom Vlada Republike Srpske može ograničiti i kamate na kredite, jer sve je to tržišna kategorija.
„Bankarstvo radi na tržišnim principima i zakonima bankarstva, ne po zakonima vlade. Samo ograničavanje bilo kojeg bruto prihoda, te naknade su bruto prihod, otvara mogućnost i ograničavanja kamatnih stopa. Ako Vlada može donijeti odluku da ograniči naknadu, onda isto tako može donijeti odluku da ograniči kamatu i svaki prihod u banci i da poništi Zakon o bankama. Taj zakon o ograničavanju naknada neće stimulisati trgovce, jer trgovci žive od kartica. Postoji opravdana potreba da se otvori javni dijalog između Vlade i banaka kako bi se, ne samo po toj kategoriji, vidjelo gdje je moguće napraviti pomak i da se građanima i trgovcima učini ono što je moguće kada je riječ o bankama. Treba dijalog i to je jedini put, jer pitanje je da li je to ograničavanje naknada u skladu sa drugim zakonima“, rekao je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, trgovci podržavaju Vladu Republike Srpske u namjeri da ograniči međubankarske naknade koje su, kako smatraju, prevelike i destimulativne za uvođenje POS terminala, a koji se sve češće mogu naći samo u velikim trgovačkim lancima.
„Svako olakšanje i rasterećenje prihvatamo i dobro je došlo. Trgovci će smanjenje međubankarskih naknada svakako prihvatiti i dobro je da se ide u tom pravcu“, rekla je Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine u Privrednoj komori Republike Srpske.
Inače, iz obrazloženja Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica može se zaključiti da Republika Srpska ozbiljno kasni za regionom, posebno za EU kada je riječ o kartičnom poslovanju. Primjera radi, na 100.000 stanovnika u Republici Srpskoj ima 530,59 POS uređaja, u Hrvatskoj 2.659, a u Srbiji 1.416.
Slično je i sa bankomatima, gdje Republika Srpska u odnosu na region poprilično zaostaje, jer na 100.000 stanovnika ima svega 34,67 bankomata, dok Hrvatska, recimo, ima 120,92 bankomata, a Srbija 44,08.
„Visoki troškovi prihvatanja platnih kartica na prodajnim mjestima su veoma bitan razlog zbog kojeg se, prije svega mali trgovci, teže opredjeljuju za prihvatanje kartičnih plaćanja i zbog kojeg nemaju POS terminale“, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca