FINANSIJE
KCUS duguje 100 miliona KM
SARAJEVO – Dug od 100 miliona KM, nedostatak lijekova, reagenasa, ali i stručnjaka problemi su s kojima se u proteklim mjesecima suočava Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.
Pacijenti su ogorčeni, neki od njih s kojima smo razgovarali kažu nam da su gužve velike, ali i da nedostaje osnovnih lijekova, poput antibiotika.
„Bio sam u bolnici više od deset dana. Hrana je solidna, kakva i treba da bude bolnička, ali sam bio zapanjen činjenicom da su mi nakon što sam operisan treći dan kazali da treba antibiotike da nabavim sam, jer oni nemaju“, kazao nam je pacijent ne želeći otkrivati identitet zbog toga što je i dalje na bolničkim pretragama.
Nedostatak lijekova ne negiraju ni u KCUS, uz konstataciju da je ova zdravstvena ustanova u veoma teškom finansijskom položaju.
Tvrde da su dugovi oko 100 miliona KM, te da je njih novi menadžment naslijedio u januaru ove godine.
„Snabdijevanje apoteke KCUS je otežano i to traje već godinama“, kazali su „Nezavisnim“ iz ove ustanove.
Ono što posebno zabrinjava je informacija da nedostaje patologa, te da se rezultati patoloških nalaza čekaju mjesecima, pa čak i oni što su označeni oznakom „hitno“.
Prof. dr Sandra Zubović-Vegar, direktorica Odjela dijagnostičkih disciplina u KCUS, s druge strane, ističe da što se tiče patohistologije, svi nalazi s oznakom „hitno“ budu završeni u roku od 15 dana.
„Ukoliko se traže dodatna bojenja, ona se urade, ali se prethodno napiše patohistološki nalaz radi određivanja terapijskog tretmana. Za kompletan nalaz kao hitan potrebno je tri nedjelje sa dodatnim bojenjem“, kazala je Zubović-Vegarova.
Međutim, iskustva pacijenata su drugačija, većina ih tvrdi da su nalaze čekali duže od mjesec dana.
Amira Begović kaže da je patohistološki nalaz nakon operacije štitne žlijezde čekala tri i po mjeseca.
„Bila sam na mukama tri i po mjeseca. Razmišljala sam svaki dan o tome da li će nalaz biti pozitivan ili negativan, jer je operacija bila hitna“, kaže Begovićeva.
Drugi primjer je pacijent koji nije želio da se njegovo ime objavi, jer još čeka nalaz, a on nam je svjedočio da i mjesec dana nakon operacije melanoma, koja je bila hitna, još nije dobio konačan nalaz.
Tvrdi da su mu rekli da nema dovoljno patologa.
I ovu informaciju demantuje Sandra Zubović-Vegar, istakavši da nema podataka o odlasku patologa iz ove ustanove u druge zdravstvene centre.
Iz KCUS takođe tvrde da su od 1. januara do 31. decembra 2015. godine u ovu ustanovu primljena 163 radnika.
Pacijentima situaciju ne olakšava ni to što još nema reforme zdravstva, te su osuđeni da hodaju od jedne do druge zdravstvene ustanove u KS, zbog toga što nije precizirano ko je za koju bolest nadležan.
Elmedin Konaković, premijer KS, na svom Facebook profilu napisao je da će metodologija pružanja medicinskih usluga biti ključni dokument koji će do u detalje razjasniti koja ustanova pruža određene vrste usluga pacijentima.
„Metodologija bi trebalo da bude izrađena do kraja juna, a na njenoj izradi radi Ministarstvo zdravstva KS. Reforma zdravstvenog sektora je najsporija od svih na kojima radi ova Vlada KS“, kaže Konaković, napominjući da ni on nije zadovoljan dinamikom kojom se odvija.
Izvor: Nezavisne.com
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca