Connect with us

ENERGETIKA

Proizvodnja električne energije spašava RS od većeg pada industrije

Objavljeno

 


Izvor:

Pad industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj, posmatrajući podatke na godišnjem nivou, počeo je u februaru ove godine te je, nakon što je prekinut u septembru, nastavljen i u desetom mjesecu.

Ukupni pad industrijske proizvodnje za deset mjeseci ove godine dostigao je dva odsto u odnosu na isti period lani.  

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u oktobru je, u poređenju sa septembrom, manja za 0,9 odsto, dok je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u odnosu na oktobar prošle godine manja za 0,4 odsto.

Najviše je pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju i to za čak 31 odsto na godišnjem nivou i 10 odsto na mjesečnom nivou.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda manja je za 9,3 odsto u odnosu na oktobar 2022. godine, te 4,9 odsto manja u odnosu na septembar ove godine.

Na godišnjem nivou je najveći pad imala prerađivačka industrija (-5,1 odsto), dok je na mjesečnom nivou najviše palo vađenje ruda i kamena (-4 odsto).

U prerađivačkoj industriji, na godišnjem nivou, najveći pad u oktobru bilježi proizvodnja duvanskih proizvoda (-100 odsto), koja je potpuno ugašena, zatim baznih metala (-40,4 odsto) te proizvodnja namještaja (-32,6 odsto) i ostala prerađivačka industrija (-30,4 odsto). Preko 20 odsto je pala i proizvodnja tekstila te papira i proizvoda od papira.

Broj zaposlenih u industriji u oktobru 2023. godine u odnosu na septembar 2023. godine manji je za 0,6 odsto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine manji je za 3,5 odsto.

Reklama

Broj zaposlenih u industriji u periodu januar-oktobar 2023. godine, u poređenju s istim periodom prošle godine, manji je za 1,9 odsto.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine (BiH) usporiti na 1,5 odsto u 2023. godini s prošlogodišnjih 3,8 odsto, prije nego što se ubrza na tri odsto u 2024. godini.

„Pogoršanje izgleda proizlazi iz trajno visoke stope inflacije koja smanjuje raspoložive dohotke, očekivanog daljnjeg pogoršanja neto izvoza zbog nastavka usporavanja u eurozoni i drugim izvoznim tržištima, kao i stegnutih uslova finansiranja“, naveli su iz EBRD-a. 

Centralna banka Bosne i Hercegovine u posljednjim projekcijama za 2023. godinu prognozira inflaciju od 6,3 odsto, što je za 1,4 procentna poena niže u odnosu na projekciju iz maja, dok je očekivani rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) nepromijenjen i iznosi 1,6 odsto.

U prvih deset mjeseci ove godine negativna kretanja u robnoj razmjeni BiH s inostranstvom podstaknuta su „ponajviše od negativnog kretanja izvoza iz zemalja u okruženju – Hrvatske, Slovenije i Srbije – i Italije, dok je uvoz pod opterećenjem nagrižene kupovne moći“, istakao je Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala u Analitičkom timu Bloomberg Adrije.

Izvor: Bloombergadria.com

Reklama

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Od

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

NOVOSTI

Lager iz Posušja postao vlasnik firme AT Solar

Objavljeno

 

Od

Kompanija Lager iz Posušja, koja je jedna od najvećih firmi u BiH, kupila je još jednu firmu. Naime, Lager je postao vlasnik firme AT Solar iz Bosanskog Petrovca, čiji je raniji vlasnik bio Aleksandar Aćimovac, piše BiznisInfo.ba.

Kompanija AT Solar iz Bosanskog Petrovca planira da na području ove opštine izgradi tri solarne elektrane. Sve tri solarne elektrane naziva AT1, AT2 i AT3 će imati snagu od 20 MW, prema idejnom projektu.

Ovo je druga slična akvizicija Lagera u ovoj godini. U julu ove godine smo objavili da su preuzeli firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup. Promondis Energy stoji iza projekta izgradnje solarnog parka Bjelajski Vaganac vrijedog 60-ak miliona eura.

Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.

Lager iz Posušja je firma koja je zauzela visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH. Ova firma je u prošloj godini zaradila čak 64,9 miliona maraka.

Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina.

Reklama

Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru. Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.

U Lagerovom vlasništvu je i veliki rudnik uglja u Sanskom Mostu.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

ENERGETIKA

EU predstavila plan podrške industriji energije vjetra

Objavljeno

 

Od

Evropska komisija predstavila je akcioni plan za unapređenje proizvodnje struje iz vjetra.

On između ostalog uključuje bolji pristup finansiranju za proizvođače, kao i borbu protiv netržišnih praksi konkurencije u oblasti proizvodnje vjetroturbina.

Kako je saopštila je Evropska komisija, mjere i prijedlozi pokrivaju lakše izdavanje dozvola, osmišljavanje boljih mehanizama javnih nadmetanja i nabavki, olakšavanje finansiranja, uspostavljanje jednakih uslova na tržištu, veći angažman industrije.

Mjere će, navodi Balkan Green Energy, biti usmjerene i na smanjenje zavisnosti od Kine u proizvodnji vjetroturbina i dijelova za vjetroturbine.

Evropski proizvođači vjetroturbina, dodaje se, trpili su velike gubitke zbog slabije potražnje.

Kako se objašnjava, EU se o ovoj oblasti suočava sa nedovoljnom i neizvjesnom potražnjom, sporim i složenim izdavanjem neophodnih dozvola, nedostatkom sirovina, visokom inflacijom i cijenama roba, problemima na tenderima u pojedinim državama, konkurencijom iz Kine, kao i manjkom kvalifikovane radne snage.

Reklama

Proteklih godina, a posebno 2022. godine, svi najveći evropski proizvođači vjetroturbina prijavili su značajne gubitke u poslovanju, tempo izgradnje novih postrojenja je usporen, a potražnju je sve teže predvidjeti.

– Ne može biti uspješne zelene tranzicije bez jake industrijske baze. Ovaj paket će pomoći evropskom vjetro-sektoru da raste kod kuće i da se takmiči na globalnom nivou, smanjujući na taj način zavisnost od spoljnih dobavljača i otvarajući zelena radna mjesta za radnike – rekao je izvršni potpredsjednik EK za zeleni dogovor Maroš Šefčovič.

Osmišljavanje nacionalnih tendera namijenjenih izgradnji novih kapaciteta OIE bazira se skoro isključivo na niskim cijenama opreme. Prema mišljenju predstavnika EK na njima bi trebalo dati prednost evropskiim proizvodima, ako oni zadovoljavaju ekološke i odgovarajuće socijalne standarde (u smislu toga da građani dobiju jeftiniju energiju, ili da me manje troše).

EK takođe ističe kako ne postoje kazne za kašnjenje projekata u okviru kojih se grade vjetroparkovi.

Na finansijskom planu, EK kako se dodaje, planira da poboljša situaciju kroz fond za inovacije, dok je Evropska investiciona banka dobila zadatak da obezbijedi sredstva i garancije za smanjenje rizika prilikom odobravanja projekata.

Pravično i konkurentno međunarodno okruženje, prema akcionom planu, uključuje instrumente zaštite u oblasti trgovine, kao i napore da se proizvođačima iz EU otvori pristup stranim tržištima, prenosi NovaEkonomija.

Reklama

swot.ba

Nastavite čitati

U trendu