PRIVREDA
Bihaćka plantaža američke borovnice sa 6000 sadnica opravdava svoje postojanje
Sanela i Nusret Sušić u bihaćkom prigradskom naselju Vikići podignuli su plantažu američke borovnice sa 6000 sadnica na površini dva i pol dunuma koja ovih dana opravdava svoje postojanje. U ovaj obiteljski projekt supružnici Sušić uložili su više od 300 000 KM. Plantažu su uredili po svim europskim ekološkim standardima uz stručno primjenjene mjere prehrane i zaštite zasada koji su rezultairali rekordnim prinosom, piše Večernji list BiH.
Očekuju ubrzo povrat uloženog
Za nekoliko godina, kažu vlasnici, ukoliko sve budu kao i ove, očekuju povrat uloženih sredstava. Na plantaži zdravlja, kako su je nazvali njezini vlasnici Sanela i Nusret, ovih dana radno je. Uvelike beru borovnice, a ove godine očekuju rekordne prinose.
Sin vlasnika plantaže Elmin Sušić kaže kako je prethodnih godina bilo većinom između pet i šest tona. „Svake godine se to udvostruje, tako da se ove godine očekuje tih dvanaest tona“, kaže Elmin. Ovaj četverogodišnji zasad u saksijama sa zemljom posebnih svojstava i kvalitete rađen je po ekološkim standardima. Isključena je uporaba bilo kakvih kemijskih sredstava.
„Nemamo tog kemijskog dijela u borovnici, već pravimo organski dio voća. Borovnica prati tu zaštitu da voda nije samo voda za piće, nego da je to prirodna izvorska voda koju imamo na privatnom posjedu i dakako, borovnica zahtjeva tu protugradnu mrežu koju ste mogli vidjeti da bi zaštitila svoj plod i ostale proizvodnje“, dodaje Elmin.
U podizanje plantaže, kako su nam rekli Sušići, uloženo je više od 300. 000 maraka. Uz pomoć USAID-a podignuta je protugradna zaštita, a Grad Bihać potpomogao je nabavku hladnjače i mlina za preradu borovnice.
„Ovdje se radi od jutra do mraka, kazali su nam, ali zadovoljni smo, jer nam epidemiološka kriza u svijetu nije ugrozila izvoz, imamo osigurano tržište za sav urod. Odmah po isporuci smo i plaćeni, tako da i mi na vrijeme možemo isplatiti radnike koje angažiramo u berbi i time se krug zatvara“, kaže Nusret Sušić.
Angažirali 25 radnika
Ove godine su za berbu angažirali dvadeset i pet radnika. Među njima i značajan broj djevojaka, različitih profesija koje čekaju na stalno zaposlenje. Hazema Rekić medicinska je tehničarka.
„Želim poručiti svojim vršnjacima kako je ovo lijepo iskustvo i da se ne srame ovoga posla iako se ne možemo zaposliti u svojoj struci. Što se tiče gospodarstva našega susjeda Nusreta, stvarno je fer što se tiče plaćanja i kilaže i svega što podrazumjeva ova plantaža“, kaže Hazema.
Među beračima već treću godinu je i Rasema Rekić, koja unatoč šestom desetljeću koje gazi svaki dan ubere najviše plodova. „Naberem i do sedamdeset kilograma. Nije teško. To ti je smirenje živaca nama starijima, a nešto se i zaradi, eto tako da nisam kod kuće“, kaže Rasema.
Za one koji su već naviknuli na proizvode s ovoga obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, i ove godine jedna količina uroda bit će prerađena u sokove, džemove, čajeve. Svježe borovnice mogu se kupiti na samoj plantaži. Isplativost ove proizvodnje je vidljiva, a za nekoliko godina plantaža će vratiti sve ono što je u nju uloženo.
Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca