PRIVREDA
Bihaćka plantaža američke borovnice sa 6000 sadnica opravdava svoje postojanje

Sanela i Nusret Sušić u bihaćkom prigradskom naselju Vikići podignuli su plantažu američke borovnice sa 6000 sadnica na površini dva i pol dunuma koja ovih dana opravdava svoje postojanje. U ovaj obiteljski projekt supružnici Sušić uložili su više od 300 000 KM. Plantažu su uredili po svim europskim ekološkim standardima uz stručno primjenjene mjere prehrane i zaštite zasada koji su rezultairali rekordnim prinosom, piše Večernji list BiH.
Očekuju ubrzo povrat uloženog
Za nekoliko godina, kažu vlasnici, ukoliko sve budu kao i ove, očekuju povrat uloženih sredstava. Na plantaži zdravlja, kako su je nazvali njezini vlasnici Sanela i Nusret, ovih dana radno je. Uvelike beru borovnice, a ove godine očekuju rekordne prinose.
Sin vlasnika plantaže Elmin Sušić kaže kako je prethodnih godina bilo većinom između pet i šest tona. „Svake godine se to udvostruje, tako da se ove godine očekuje tih dvanaest tona“, kaže Elmin. Ovaj četverogodišnji zasad u saksijama sa zemljom posebnih svojstava i kvalitete rađen je po ekološkim standardima. Isključena je uporaba bilo kakvih kemijskih sredstava.
„Nemamo tog kemijskog dijela u borovnici, već pravimo organski dio voća. Borovnica prati tu zaštitu da voda nije samo voda za piće, nego da je to prirodna izvorska voda koju imamo na privatnom posjedu i dakako, borovnica zahtjeva tu protugradnu mrežu koju ste mogli vidjeti da bi zaštitila svoj plod i ostale proizvodnje“, dodaje Elmin.
U podizanje plantaže, kako su nam rekli Sušići, uloženo je više od 300. 000 maraka. Uz pomoć USAID-a podignuta je protugradna zaštita, a Grad Bihać potpomogao je nabavku hladnjače i mlina za preradu borovnice.
„Ovdje se radi od jutra do mraka, kazali su nam, ali zadovoljni smo, jer nam epidemiološka kriza u svijetu nije ugrozila izvoz, imamo osigurano tržište za sav urod. Odmah po isporuci smo i plaćeni, tako da i mi na vrijeme možemo isplatiti radnike koje angažiramo u berbi i time se krug zatvara“, kaže Nusret Sušić.
Angažirali 25 radnika
Ove godine su za berbu angažirali dvadeset i pet radnika. Među njima i značajan broj djevojaka, različitih profesija koje čekaju na stalno zaposlenje. Hazema Rekić medicinska je tehničarka.
„Želim poručiti svojim vršnjacima kako je ovo lijepo iskustvo i da se ne srame ovoga posla iako se ne možemo zaposliti u svojoj struci. Što se tiče gospodarstva našega susjeda Nusreta, stvarno je fer što se tiče plaćanja i kilaže i svega što podrazumjeva ova plantaža“, kaže Hazema.
Među beračima već treću godinu je i Rasema Rekić, koja unatoč šestom desetljeću koje gazi svaki dan ubere najviše plodova. „Naberem i do sedamdeset kilograma. Nije teško. To ti je smirenje živaca nama starijima, a nešto se i zaradi, eto tako da nisam kod kuće“, kaže Rasema.
Za one koji su već naviknuli na proizvode s ovoga obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, i ove godine jedna količina uroda bit će prerađena u sokove, džemove, čajeve. Svježe borovnice mogu se kupiti na samoj plantaži. Isplativost ove proizvodnje je vidljiva, a za nekoliko godina plantaža će vratiti sve ono što je u nju uloženo.
Akta.ba
PRIVREDA
Mercator izbrisan iz sudskog registra

Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
NOVOSTI
Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru

Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke