TEHNOLOGIJA
Tehnologija će još više dobiti na važnosti u budućnosti, ali ako ju znamo koristiti

Na prvoj konferenciji Future Tenese ugledni svjetski futurolozi predstavili su nam svoju verziju budućnosti, ali i upozorili na moguće opasnosti koje nas čekaju.
Konferencija Future Tense dovela je u Zagreb četiri ugledna svjetska futurologa kako bi svi zainteresirani, iz prve ruke, mogli saznati koji će trendovi u tehnologiji, bankarstvu, pametnim gradovima i hrani obilježiti budućnost. Predviđanja futurologa Gerda Lenharda o razvoju i utiecaju tehnologije na čovječanstvo, Arica Dromija o pametnim gradovima, Davida Bircha o budućnosti plaćanja i Morgaine Gay o mikro i makro prehrambenim trendovima potaknuli su sve okupljene ne samo na razmišljanje o budućnosti, već i na propitivanje svijeta u kojem trenutno živimo.
Mi odlučujemo o tome hoće li tehnologija u budućnosti biti dobra ili loša
Led je probio ugledni futurolog Gerd Leonhard koji je već na samom početku istaknuo kako će budućnost biti bolja nego što očekujemo, ali i da smo sami odgovorni za to kako ćemo koristiti tehnologiju – pozitivno ili negativno.
Kad tehnologija postane smisao našeg života, to će biti kraj čovječanstva, upozorio je Leonhard te dodao: Ljudi se moraju povezivati jedni s drugima, to je bit tehnologije.
Upozorio je kako će se čovječanstvo u sljedećih 20 godina promijeniti više nego u prethodnih 300.
„Do sad smo imali divne izume koji su nas mijenjali, a sad ćemo se mijenjati sami“, predviđa Leonhard.
Istaknuo je kako budućnost više nije produžetak sadašnjosti, već je spremnost za budućnost krucijalna.
Osvrnuo se na činjenicu da često koristimo riječ “inteligentno” u kombinaciji s različitim uređajima i tehnologijom. Za Leonharda, mašine nisu inteligentne. Ljudi su ti koji mašine (računala, robote) čine inteligentnima.
Upravo je taj inteligencija ono o čemu će se raspravljati u budućnosti i to kroz prizmu digitalne etike. Moraćemo postići konsenzus oko toga što ćemo dopustiti tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, a gdje ćemo zadržati kontrolu. Jer, u konačnici, netko mora biti odgovoran za pogreške.
„Tehnologiju nije briga za etiku. Nije ju briga imate li dobar ili loši dan. Mašine su binarni. U budućnosti ćemo trebati agenciju koja će štititi čovječanstvo, koja će uspostaviti ravnotežu između čovječanstva i tehnologije. Sav tehnološki napredak treba rezultirati ljudskim napretkom“, upozorava Leonhard.
Za njega je najveća opasnost ne da će mašine nadvladati, već da ćemo mi postati slični mašinama.
„Prihvatite tehnologiju, ali nemojte postati tehnologija“, zaključio je na kraju Leonhard.
Preduzetnici u Hrvatskoj pažljivo prate šta svjetski futurolozi predviđaju o tome kako primijeniti tehnologiju i futurološka predviđanja u Hrvatskoj, raspravljali su predsjednici uprava: Jiří Dvorjančanský (A1 Hrvatska), Mario Žižek (Addiko Bank), Katarina Šiber Makar (IN2), Dražen Mavrić (Nova TV) i Tihomir Adam (Zvijezda).
Svi su se učesnici panela složili kako je zanimljivo čuti što futurolozi govore i pratiti njihova predviđanja, ali i da će proći još mnogo vremena prije nego neka hrvatska kompanija zaposli futurologa. Jednostavno nije ekonomski opravdano ni isplativo.
Jiří Dvorjančanský predsjednik Uprave A1 Hrvatska posebno je istaknuo nagli razvoj tehnologije u telekomunikacijskom sektoru te kako će prenos biti sve brži i da će uređaji u budućnosti postati još pametniji.
„Trebali bismo stvoriti organizaciju u kojoj su svi futurolozi, u kojoj mogu predvidjeti trendove. Tehnologija se razvija brže nego vještine zaposlenih i to će biti sve veći izazov. Brzina prenosa podataka izuzetno je važna, a 5G koji uvodimo omogućit će još snažniji razvoj novih, ali i bržu implementaciju već postojećih tehnologija“, izjavio je je predsjednik Uprave A1 Hrvatska.
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank, podsjetio je okupljene kako se u bankarskom sektoru u budućnosti može očekivati niz promjena i da je važno te promjene pravovremeno prepoznati te da očekuju kako će biti potreban angažman stručnjaka poput futurologa koji će prepoznati trendove u bankarstvu. Pozdravio je sve brži razvoj umjetne inteligencije (AI) i automatizacije, no naglašava kako će u budućnosti i dalje biti na cijeni kreativne osobe te ljudski pristup.
Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave IN2, osvrnula se na predavanje futurologa Arica Dromija i navela kako prepoznaje pozitivan trend interesa za pametnim gradovima, ali pritom je naglasila kako u tom području ima još puno prostora za razvoj. Složila se da se umjetna inteligencija (AI) sve više razvija, ali da se u procesu razvoja i implementacije umjetne inteligencije ne smije isključiti čovjeka.
“Pozitivno je da interes za pametne gradove raste, ali su to vrlo fokusirane incijative koje rješavanju samo jedan segment. Najdalje je otišao Zagreb koji je proveo nekoliko inicijativa (pametni kontejneri i eko karta grada). No samo se 30 posto gradova u hrvatskoj bavi nekim aspektom pametnog grada. Zašto pametni gradovi? Jer postojeći gradovi svojom infrastrukturom ne mogu podržati rast. To nije samo tehnologija već i infrastruktura i funkcioniranje cijelog grada”, istaknula je Šiber Makar te apelovala na gradove da udruže snage ne bi li lakše proveli incijative za transformaciju u pametne gradove.
Koliko tehnologija utiče na medije najbolje zna predsjednik Uprave Nove TV, Dražen Mavrić.
“Mijenja se način na koji gledatelji konzumiraju sadržaj I u budućnosti će sama konzumacija i dalje rasti. Pravo je pitanje na kojim će se kanalima neki sadržaj konzumirati, no sigurno je da će video biti dominantan sadržaj. Za medije, budućnost će biti, tehnološki će sve biti puno naprednije i produkcijski bogatije. Uvjeren sam da ćemo pronaći način kako zadržati poziciju u novom ekosustavu“, izjavio je, ali i dodao kako „tehnologija može mnogo toga napraviti, ali da kreativnost leži u čovjeku“.
Tihomir Adam, direktor društva Zvijezda, izjavio je kako „roboti“ odnosno automatizacija već godinama imaju veliku ulogu u prehrambenoj industriji i u procesu proizvodnje.
„Uprkos automatizaciji, velik dio poslova i dalje će biti pod kontrolom ljudi“, istaknuo je Adam te dodao kako vjeruje u potencijal futurologa koji u prehrambenoj industriji mogu usmjeriti kompanije u kreiranju i planiranju proizvoda, na primjer funkcionalne hrane.
Upravo je temom hrane budućnosti završena konferencija Future Tense. Dr. Morgain Gay otkrila je kako ćemo u budućnosti birati funkcionalnu hranu, punu teksture, ali i pomalo neobičnu hranu kao što su kukci i konoplja koja će biti pakovana u neobičnu ambalažu.
Izvor: Zimo
TEHNOLOGIJA
Google lansirao Gemini, odgovor na Chat GPT

Google je u srijedu lansirao ono što smatra svojim najvećim i najsposobnijim modelom vještačke inteligencije dok raste pritisak na kompaniju da odgovori kako će unovčiti AI.
Veliki jezički model Gemini uključivaće paket od tri različite veličine: Gemini Ultra, njegova najveća, najsposobnija kategorija; Gemini Pro, koji se prilagođava širokom rasponu zadataka; i Gemini Nano, koji će koristiti za specifične zadatke i mobilne uređaje.
Za sada, kompanija planira da licencira Gemini korisnicima putem Google Clouda za korištenje u vlastitim aplikacijama. Od 13. decembra programeri i poslovni korisnici mogu pristupiti Gemini Pro putem Gemini API-ja u Google AI Studiju ili Google Cloud Vertex AI. Android programeri takođe će moći da grade s Gemini Nano.
Gemini će se takođe koristiti za pokretanje Googleovih proizvoda kao što su njegov Bard chatbot i Search Generative Experience, koji pokušava odgovoriti na upite pretraživanja tekstom u stilu razgovora (SGE još nije široko dostupan).
Gemini Ultra je prvi model koji nadmašuje ljudske stručnjake na MMLU-u , koji koristi kombinaciju 57 predmeta kao što su matematika, fizika, istorija, pravo, medicina i etika za testiranje znanja o svijetu i sposobnosti rješavanja problema, kompanija je rekla u blog postu u srijedu. Navodno može razumjeti nijanse i razmišljanje u složenim temama.
– Gemini je rezultat velikih zajedničkih napora timova Googlea, uključujući naše kolege iz Google Researcha – napisao je izvršni direktor Sundar Pichai u objavi na blogu u srijedu. “Izgrađen je od temelja da bude multimodalan, što znači da može generalizovati i neprimjetno razumjeti, djelovati i kombinirati različite vrste informacija uključujući tekst, kod, audio, sliku i video.”
Počevši od danas, Googleov chatbot Bard koristit će Gemini Pro za pomoć s naprednim razmišljanjem, planiranjem, razumijevanjem i drugim mogućnostima. Početkom sljedeće godine pokrenuće “Bard Advanced”, koji će koristiti Gemini Ultra, rekli su rukovodioci u razgovoru s novinarima u utorak. Predstavlja najveće ažuriranje Barda, njegovog chatbota sličnog ChatGPT-u, prenio je SEEbiz.
TEHNOLOGIJA
Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM

Jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom je IT (informacione tehnologije) sektor, o čemu svjedoče podaci prema kojima je vrijednost izvoza kompjuterskih usluga lani premašila pola milijarde maraka, dok su u istom periodu strani stručnjaci domaćem tržištu prodali tek oko 51 milion KM svojih pametnih rješenja.
Centralna banka BiH u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih podataka vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge.
„Vrijednost izvoza kompjuterskih usluga u 2022. godini iznosila je 544,54 miliona KM, a u 2021. 396,67 miliona maraka. Kada je riječ o uvozu, BiH je lani uvezla kompjuterskih usluga u vrijednosti od 51,07 miliona maraka, a u 2021. 47,84 miliona KM“, istakli su u Centralnoj banci BiH i naglasili da ne raspolažu podacima o kojoj specifičnoj vrsti usluga se radi.
U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS kažu da je, kada je u pitanju izvoz, IT sektor najbrže rastuća industrija u Srpskoj.
„Najbrža stopa rasta izvoza je upravo u oblasti IT usluga iako vrijednost izvoza u toj grani nije najviša jer drugi sektori ostvaruju veće vrijednosti izvoza. Nažalost, IT sektor je nedovoljno razvijen u Srpskoj i BiH, ali postoji značajan potencijal razvoja te industrije na ukupni privredni rast. Istraživanja pokazuju da rast izdvajanja za IT industriju dovodi do rasta BDP-a od dva odsto“, rekao je pomoćnik ministra za informaciono društvo Denis Turkanović i dodao da dalji razvoj IT sektora zahtijeva i veća ulaganja u ljudske potencijale.
Da je manjak stručnog kadra prepreka za ozbiljniji razvoj IT sektora u Srpskoj i BiH, smatra i suvlasnik i tehnički direktor banjalučke kompanije “East Code” Saša Matić.
„Već sada našem tržištu nedostaje kvalitetnih, stručnih radnika, a plate senior programera idu i do pet, šest hiljada maraka. Ima dosta priučenih radnika i ko ima afiniteta, za godinu može postati solidan u ovom poslu, s tim da tehnologije toliko brzo napreduju i da, ako se dodatno ne usavršavaju i ne uče samostalno, ne mogu mnogo postići“, kazuje Matić i dodaje da su odlično poznavanje engleskog jezika i vješt rad na kompjuteru osnovne kvalifikacije koje moraju imati IT stručnjaci.
Prema podacima APIF-a, lani su u Srpskoj novoosnovana 53 poslovna subjekta u oblasti računarskog programiranja, a godinu ranije njih 38. Glas Srpske
TEHNOLOGIJA
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja

Ako ste zaboravili lozinku za ulazak u svoj pametni telefon, nije sve izgubljeno. Postoji način da ga otključate. (više…)
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prije
Sajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli