FINANSIJE
Šta se to događa bankama?
Da takva bojazan nije sasvim neutemeljena, potvrđuju rezultati o poslovanju velikih evropskih banaka.
Dvije banke s najvećim ugledom, Deutsche Bank i Credit Suisse, izgubile su od početka ove godine 33 odnosno 35 odsto svoje vrijednosti. Tržišna vreijdnost Unicredita, prepolovila se, dok su Erste banka i Intesa Sanpolo, vlasnica Privredne banke, izgubile po četvrtinu svoje vrijednosti.
Pri tome valja imati na umu da su zbog krize akcije tih banaka već prošle godine izgubile na vrijednosti. Na primer, strmoglavi pad vrijednosti italijanskih banaka započeo je 2015. kada je Evropska centralna banka zatražila šire informacije o broju i veličini odobrenih loših kredita.
Pad prihoda i profita
Švajcarska banka UBS, jedna od najvećih i najuglednijih bankarskih institucija na svijetu, objavila je da je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila neto profit od 707 miliona švajcarskih franaka, što je znatno manje od zarade iz prošle godine: u istom periodu 2015. zabilježila je neto zaradu od skoro dvije milijarde franaka.
Operativni prihod pao je sa 8,84 milijarde iz prošle godine na 6,83 milijarde švajcarskih franaka 2016. godine. Kako je i operativni profit prije poreza pao za 41 odsto, u samo nekoliko sati, nakon što su objavljeni ti porazni podaci, vrijednost akcija UBS-a pala je za dodatnih šest odsto.
Rekordno niske kamate za štednju
Andreas Brun, analitičar ciriške kantonalne banke, ocijenio je te rezultate kao ozbiljan promašaj u svim važnim dijelovima bankarskog poslovanja, dodajući da negativni trendovi nisu zaustavljeni te da će ova godina biti još gora. Ipak, UBS je spasilo1,36 milijardi franaka koje je ta banka zaradila u Aziji i to je jedina svijetla tačka u poslovanju te velike švajcarske finansijske institucije.
Poslovanje švajcarskih banaka, nekada najsigurnijih luka za svjetske bogataše, postalo je tako krajnje upitno. Zbog rekordno niskih kamata, od 0 do 1,5 procenata, više se ne isplati držati novac u bankama. Dodatni je problem što sve češće banke propisuju i negativne kamate, što znači da naplaćuju štedišama čuvanje novca na svojim računima.
Italijanski fond za spas malih banaka
Zbog teškog stanja bankarskog sektora u Italiji, Vlada u Rimu osnovala je fond Atlante koji treba pružati pomoć u rekapitalizaciji malih, slabijih banaka. Vlada tvrdi da je taj fond u vlasništvu privatnih finansijskih institucija, da će pomagati bankama gotovinom kako bi lakše prebrodile krizu te da u tom kapitalu nema državnog novca.
Fond Atlante preuzeo je ovih dana 92 odsto akcija Banca Popolare di Vicenza nakon što su akcionari i štediše izvukli iz banke milijardu i po evra u gotovini. Premda je izneseno svega 7,66 odsto osnovnog kapitala, akcionare i štediše uhvatila je panika, pa je najavljeno da će Atlante preuzeti sve akcije koje na berzi neće naći kupca. Tako će fond Atlante steći vlasništvo nad 99,33 odsto bankovnog kapitala.
Injekcija od 300 milijardi evra
Iako Vlada u Rimu tvrdi da će tim fondom spriječiti kolaps malih banaka, u to malo ko vjeruje: procjenjuje se, naime, da je italijanskom bankarskom sektoru potrebna finansijska injekcija od 300 milijardi evra da se riješi problem loših i nenaplativih kredita. Stoga ne čudi što je Joseph Oughourlian, suosnivač Amber Capitala, izjavio da se problemi nastavljaju, te da će 2016. biti teška za mnoge evropske banke.
Stefano Prosperi, iz CEO Kairos Investment Managementa, takođe je vrlo pesimističan oko stanja u italijanskom bankarskom sektoru: tvrdi da je to tržište među najgorim u Evropi te da nije vreme za dugoročno poslovanje u toj državi.
Problema nisu lišene ni britanske banke. HSBC banka, najveća finansijska i bankarska institucija na svijetu sa sjedištem u Londonu sa 85.000 zaposlenih, najavila je otpuštanje 20.000 radnika. Barclays banka, koja takođe posluje iz Londona, objavila je da će ukinuti 1.000 radnih mjesta (Credit Suisse, uz dosadašnjih 2.000, najavljuje još 4.000 otkaza).
Omanji potop u slučaju Brexita
Britanskom bankarskom sektoru mogla bi se uskoro dogoditi mnogo veća katastrofa. Ako Englezi na referendumu odluče da njihova zemlja izađe iz Evropske unije, u tom slučaju, predviđaju stručnjaci, Velika Britanija ostaće bez 100.000 radnih mesta u finansijskom sektoru. Toliko će se, naime, radnih mjesta iz finansijskog sektora preseliti u evropske države. Samo Deutsche Bank ima u Engleskoj više od 9.000 zaposlenih.
Takva kriza rezultat je, prije svega, niske cene nafte, niskih kamata, loših kredita, ukupne ekonomske krize, ali i bahatosti finansijske oligarhije koja je odlučivala ne samo o sudbinama pojedinaca i komapnija, nego i cijelih država, ali i ukupne svjetske privrede.
Izvor: B92
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI10 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama