FINANSIJE
Šta se to događa bankama?
Da takva bojazan nije sasvim neutemeljena, potvrđuju rezultati o poslovanju velikih evropskih banaka.
Dvije banke s najvećim ugledom, Deutsche Bank i Credit Suisse, izgubile su od početka ove godine 33 odnosno 35 odsto svoje vrijednosti. Tržišna vreijdnost Unicredita, prepolovila se, dok su Erste banka i Intesa Sanpolo, vlasnica Privredne banke, izgubile po četvrtinu svoje vrijednosti.
Pri tome valja imati na umu da su zbog krize akcije tih banaka već prošle godine izgubile na vrijednosti. Na primer, strmoglavi pad vrijednosti italijanskih banaka započeo je 2015. kada je Evropska centralna banka zatražila šire informacije o broju i veličini odobrenih loših kredita.
Pad prihoda i profita
Švajcarska banka UBS, jedna od najvećih i najuglednijih bankarskih institucija na svijetu, objavila je da je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila neto profit od 707 miliona švajcarskih franaka, što je znatno manje od zarade iz prošle godine: u istom periodu 2015. zabilježila je neto zaradu od skoro dvije milijarde franaka.
Operativni prihod pao je sa 8,84 milijarde iz prošle godine na 6,83 milijarde švajcarskih franaka 2016. godine. Kako je i operativni profit prije poreza pao za 41 odsto, u samo nekoliko sati, nakon što su objavljeni ti porazni podaci, vrijednost akcija UBS-a pala je za dodatnih šest odsto.
Rekordno niske kamate za štednju
Andreas Brun, analitičar ciriške kantonalne banke, ocijenio je te rezultate kao ozbiljan promašaj u svim važnim dijelovima bankarskog poslovanja, dodajući da negativni trendovi nisu zaustavljeni te da će ova godina biti još gora. Ipak, UBS je spasilo1,36 milijardi franaka koje je ta banka zaradila u Aziji i to je jedina svijetla tačka u poslovanju te velike švajcarske finansijske institucije.
Poslovanje švajcarskih banaka, nekada najsigurnijih luka za svjetske bogataše, postalo je tako krajnje upitno. Zbog rekordno niskih kamata, od 0 do 1,5 procenata, više se ne isplati držati novac u bankama. Dodatni je problem što sve češće banke propisuju i negativne kamate, što znači da naplaćuju štedišama čuvanje novca na svojim računima.
Italijanski fond za spas malih banaka
Zbog teškog stanja bankarskog sektora u Italiji, Vlada u Rimu osnovala je fond Atlante koji treba pružati pomoć u rekapitalizaciji malih, slabijih banaka. Vlada tvrdi da je taj fond u vlasništvu privatnih finansijskih institucija, da će pomagati bankama gotovinom kako bi lakše prebrodile krizu te da u tom kapitalu nema državnog novca.
Fond Atlante preuzeo je ovih dana 92 odsto akcija Banca Popolare di Vicenza nakon što su akcionari i štediše izvukli iz banke milijardu i po evra u gotovini. Premda je izneseno svega 7,66 odsto osnovnog kapitala, akcionare i štediše uhvatila je panika, pa je najavljeno da će Atlante preuzeti sve akcije koje na berzi neće naći kupca. Tako će fond Atlante steći vlasništvo nad 99,33 odsto bankovnog kapitala.
Injekcija od 300 milijardi evra
Iako Vlada u Rimu tvrdi da će tim fondom spriječiti kolaps malih banaka, u to malo ko vjeruje: procjenjuje se, naime, da je italijanskom bankarskom sektoru potrebna finansijska injekcija od 300 milijardi evra da se riješi problem loših i nenaplativih kredita. Stoga ne čudi što je Joseph Oughourlian, suosnivač Amber Capitala, izjavio da se problemi nastavljaju, te da će 2016. biti teška za mnoge evropske banke.
Stefano Prosperi, iz CEO Kairos Investment Managementa, takođe je vrlo pesimističan oko stanja u italijanskom bankarskom sektoru: tvrdi da je to tržište među najgorim u Evropi te da nije vreme za dugoročno poslovanje u toj državi.
Problema nisu lišene ni britanske banke. HSBC banka, najveća finansijska i bankarska institucija na svijetu sa sjedištem u Londonu sa 85.000 zaposlenih, najavila je otpuštanje 20.000 radnika. Barclays banka, koja takođe posluje iz Londona, objavila je da će ukinuti 1.000 radnih mjesta (Credit Suisse, uz dosadašnjih 2.000, najavljuje još 4.000 otkaza).
Omanji potop u slučaju Brexita
Britanskom bankarskom sektoru mogla bi se uskoro dogoditi mnogo veća katastrofa. Ako Englezi na referendumu odluče da njihova zemlja izađe iz Evropske unije, u tom slučaju, predviđaju stručnjaci, Velika Britanija ostaće bez 100.000 radnih mesta u finansijskom sektoru. Toliko će se, naime, radnih mjesta iz finansijskog sektora preseliti u evropske države. Samo Deutsche Bank ima u Engleskoj više od 9.000 zaposlenih.
Takva kriza rezultat je, prije svega, niske cene nafte, niskih kamata, loših kredita, ukupne ekonomske krize, ali i bahatosti finansijske oligarhije koja je odlučivala ne samo o sudbinama pojedinaca i komapnija, nego i cijelih država, ali i ukupne svjetske privrede.
Izvor: B92
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca