FINANSIJE
Loš period za investitore u strane u valute tvrdi John Hardy
SAD – Razvoj situacije nije pogodan za trgovce američkim dolarom i za investitore u strane valute uopšte – tvrdi u svom nedavno objavljenom tekstu John Hardy, direktor sektora Strategije na deviznom tržištu zaposlen u Saxo banci.
– Moj omiljeni naslov koji se pojavio poslije katastrofalnog izvještaja prošlog petka o stanju zaposlenosti u SAD je onaj Bloombergovog kolumniste Lize Abramovic (Lisa Abramowicz) proglašavajući da ”Fed nema ideju baš kao i vi ” o putanji američke ekonomije. I naravno, nije teško ukazati na netačnost u prethodnim ekonomskim predviđanjima Fed-a – naglašava Hardy.
On dodaje da ovog puta, Fed ima posebno akutnu situaciju u kojoj izgleda smiješno zbog izbora trenutka u njihovom nedavnom pokušaju da promovišu dva do tri potencijalna povećanja kamatne stope ove godine, kada je tržište nerado sa visokom vjerovatnoćom čak uračunalo cijenu jednog skoka kamatne stope. Ali s obzirom na veoma jasan pokazatelj da Fed jako želi da poveća stopu, tržište je odlučio da pogura dolar naviše u poslednjih nekoliko njedelja, računajući da bi pozitivni podaci mogli omogućiti Fed-u da se pokrene u junu ili zasigurno tokom sastanka FOMC u julu.
– Međutim, čak iako tržište nerado maršira u ritmu Fed muzike, očekivanja od kamatne stope nikada nisu uračunala dva puna povećanja stope, i nadalje, tržište je nastavilo i nastavlja dalje da veruje da američke stope apsolutno ne idu ni u kakvom smeru – tvrdi John Hardy.
On ističe da čak iako su FOMC projekcije na sastanku u martu predlagale normalizaciju politike kamatnih stopa na 3,0% do kraja 2018. godine, a bile su zasnovane na osnovu projekcije srednje vrijednosti, najpomirljiviji FOMC prognostičari su za isti vremenski okvir predvideli 2,0%.
– Tržište govori o 1,0%. A kriva SAD prinosa, čak iako tržište ostaje nevoljno da uračuna cenu povećanja stope, nastavlja da se brzo poravnava dok niski prinosi padaju i padaju. Ni jedan signal nije više povezan sa rizikom od recesije od ravne ili obrnute krive prinosa i ove najnovije serije podataka, zajedno sa slabim rastom u prvom kvartalu, slabom dobiti kompanija i anemičnom ekspanzijom sektora usluga u SAD koje su dale konačne obrise rizika od recesije – smatra John Hardy.
Njegovo mišljenje je da razvoj situacije nije pogodan za trgovce američkim dolarom i za investitore u strane valute uopšte. Dodatna slabost dolara bi mogla da bude na pomolu, ali s obzirom na to kako je tržište slabo reagovalo na pokušaj Fed-a u obezbeđivanju agresivnih smjernica na početku, izgleda da nema dovoljno goriva da se sprovede takav potez.
Isto tako,napominje John Hardy, da dolar mora da raste u odnosu na nešto, ali u odnosu na šta? Obično bismo se okrenuli visokom prinosu, naročito drugih valuta zemalja u razvoju, ali su takvi potezi u velikoj mjeri u vezi sa sklonošću ka riziku, koja vjerovatno neće cvjetati ukoliko se bude očekivalo da SAD skliznu u recesiju.
– Pa čak i ako globalna tržišta budu stabilna, najatraktivnije valute razvijenih tržišta po prinosu, australijski i novozelandski dolari, su doživele da se poslednjih nekoliko meseci istope njihove prednosti, jer je stopa inflacije pala uoči usporavanja rasta ovih privreda koje su u velikoj meri vezane za robu. Centralna banka Novog Zelanda će na sastanku u četvrtak najverovatnije smanjiti referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 2,00%, sa dodatanim smanjenjem kamatnih stopa na narednim sastancima centralnih banaka Novog Zelanda i Australije, čime će se prednost držanja ovih valuta znatno smanjit – mišljenje je Johna Hardya.
Kada je rječ o ostalim vodećim valutama,Hardy kaže da Evropa robuje referendumu u Velikoj Britaniji 23. juna, a i Japan će neminovno negodovati zbog novih mjera politike u borbi protiv rizika deflacije, ako odnos između dolara i jena dostigne najniži godišnji nivo. Optimisti će istaći da je američka ekonomija doživela nekoliko perioda blažeg usporavanja poslednjih godina, i da nije potpuno potonula u recesiju a da će ovaj loš izveštaj o stanju zaposlenosti biti brzo ignorisan, ako izveštaji u junu i julu pokažu preporod, omogućavajući dolaru da se oporavi.
– Ako Sjedinjene Države potonu u recesiju, možda ćemo biti svjedoci potpuno novog poglavlja globalnih valutnih ratova, manje kada je rječ o Americi nego o ostalim vodećim valutama, naročito zbog toga što bi Sjedinjene Države mogla da omete kampanja za američke predsedničke izbore koju obeležava najviše sukoba u modernom sećanju – zaključio je John Hardy u svom tekstu koji je prenio srbijanski portal „Gde investirati“.
B. V.
Privrednik.ba
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca