Connect with us

INVESTICIJE

Mostar dobija dva tunela, tri podvožnjaka te jedan novi most

MOSTAR – U okviru plana JP Ceste FBiH za 2016. osigurana su sredstva za početak eksproprijacije, a ostatak će osigurati federalna Vlada.

Objavljeno

 


 

Radovi na dionici Medine – Miljkovići, dijelu južne mostarske obilaznice, trebali bi krenuti početkom 2017, a kako navode iz Ministarstva prometa i veza FBiH, njihov završetak očekuje se u roku od šest mjeseci. Ističu kako je planirano da radovi na dionici Miljkovići – Rodoč – veza na M17, potez Dl i tunel „Novi“, počnu 2018., a razdoblje izvođenja je oko dvije godine.

Prema riječima ministra prometa i veza FBiH Denisa Lasića, koji je dolaskom na ovo mjesto i pokrenuo pitanje realizacije projekta za kojim postoji potreba već 20 godina, međutim, zapostavljan je zbog nedostatka sredstava, ali i političke volje, radovi će biti financirani iz kreditnih sredstava.

„Jedan od projekata u programu modernizacije, za koji je predviđeno financiranje kreditom EBRD-a, je izgradnja južne obilaznice Mostara. Za dovršetak izgradnje dionice Medine – Miljkovići planiran je iznos od 3 mil. eura, a za izvo¬đenje radova na dionici Miljkovići – Rodoč – veza na M17, potez Dl i tunel ‘Novi’, planiran je iznos od 14,45 mil. eura“, kazao je Lasić.

Za preostale radove na dionici i završetak kompletnog projekta potrebno je osigurati dodatni novac iz kredita, o čemu ovisi nastavak izgradnje. Uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih dijelova trase, kao i mogućnost fazne gradnje, dionica Miljkovići – Rodoč – veza na M17 podijeljena je u tri poddionice.

„Prva dionica Dl dužine je oko 2,2 km, uključujući podvožnjak ‘Varda’ (30 m) i vijadukt ‘Marijanovića Draga’ (200 m). Druga dionica (D2) duga je 3,1 km, uključujući tunele ‘Novi’ (900 m), pokriveni tunel ‘Privorac’ (180 m) i vijadukt ‘Rodoč’ (168 m). Treća dionica (D3) dužine je 2,9 km. U ovu dionicu spadaju podvožnjaci ‘Bulevar’ (95 m) i ‘Aluminij’ (31 m), most Avijatičarski 2′ (133 m) te nadvožnjak ‘M17’ (150 m), kao i nadvožnjak iznad željezničke pruge dužine 30 m. Na poddionici D3 nalaze se čvor ‘Mostar’ na križanju s Bulevarom i čvor ‘M17’ na križanju s cestom M17. Na ovom potezu predviđena je izgradnja četverotračne ceste koja će riješiti gužve na ulazu u Mostar“, navodi se iz Ministarstva. U tijeku je izrada glavnih projekata za tunele „Novi“ i pokriveni tunel „Privorac“ na dionici Miljkovići – Rodoč – veza na M17 te javna nabava usluga projektiranja podvožnjaka „Varda“ i vijadukta „Marijanovića Draga“ na potezu Dl. Iz Ministarstva ističu kako slijedi izrada glavnog projekta vijadukta „Rodoč“, podvožnjaka „Bulevar“ i „Aluminij“, mosta „Avijatičarski 2“, nadvožnjaka „M17“ i nadvožnjaka iznad želje-zničke pruge, za što sredstva nisu osigurana. „U planu je i provođenje postupka eksproprijacije za dionicu Miljkovići – Rodoč – veza na M17, poddionica Dl. U okviru plana i programa JP Ceste FBiH za 2016. osigurana su sredstva za početak eksproprijacije, a ostatak će osigurati Vlada“, navodi, ministar Lasić.

Reklama

Prema sadašnjem stanju, sav promet iz zapadne Hercegovine prema M17 odvija se kroz uže gradsko središte, ulicama koje nisu uvjetne za preuzimanje tranzitnog prometa jer obiluju suženjima, priključcima, semaforima i pješačkim prijelazima.

Izgradnjom južne obilaznice Mostara premješta se cesta M6.1, a samim tim i tranzitni promet, iz užeg gradskog područja i zapadna Hercegovina se priključuje na cestu M17 te autocestu na koridoru Vc.

Izvor: Akta

Nastavite čitati

NOVOSTI

Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao

Objavljeno

 

Od

Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.

Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.

Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.

Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.

– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.

biznisinfo.ba

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.

Objavljeno

 

Od

Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.

„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

Pravci razvoja

Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.

„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.

Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.

Reklama

„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.

Ključna grana

Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.

„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.

Očekivanja od države

Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.

Reklama

„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.

Nove tehnologije

Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.

avaz.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu

Objavljeno

 

Od

Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.

Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.

Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.

Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.

Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.

Reklama

Potom je 2014. otkupila preostale dionice.

Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.

Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.

Počela je sa radom 1974. godine.

Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.

Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.

Reklama

Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.

U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.

Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.

Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.

„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.

Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.

Reklama

On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.

Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.

Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.

Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.

seebiz.eu

Reklama
Nastavite čitati

U trendu