Connect with us

FINANSIJE

Niko neće da kupi stan na kredit, radije žive kao podstanari

SRBIJA – Da bi privukle što više klijenata, banke su počele da odobravaju stambene kredite i bez učešća i bez osiguranja kod Nacionalne korporacije. Malo je, međutim, koristi od toga, jer građani se teško odlučuju za ove zajmove, iako su podstanari. Glavni razlog su i dalje veliki prateći troškovi.

Objavljeno

 


Ako se odluče za kredit bez učešća i osiguranja, platiće duplo veću kamatu, nego za zajam pod standardnim uslovima. S druge strane, danas je teško obezbediti minimum 7.000 evra da bi se uzela stambena pozajmica od 30.000 evra, pišu Večernje novosti.
Zbog toga, prema podacima Udruženja banaka Srbije, prošlog meseca je ukupan dug za stambene kredite iznosio 376,8 milijardi dinara ili za samo 2,2 milijarde dinara više nego krajem prošle godine.
A prilike na tržištu su takve da nikada kamate nisu bile povoljnije nego sada i da već sa 2,76 odsto može da se uzme kredit za kupovinu stana.
Banke su spremne i da refinansiraju ove zajmove za klijente koji su se zadužili prije sedam, osam godina po kamatama koje su bile znatno više nego sada, ali interesovanje je vrlo malo. Iako se kredit refinansira troškovi su isti kao da se uzima novi zajam.
Neke banke su se odlučile da „olakšaju“ građanima i da im ne traže ni učešće, niti osiguranje, ali sa kamatama koje su duplo veće nego kada se polaže učešće i kredit osigurava. Dakle, povoljnosti mnogo nema, ali onima koji moraju da se sada zaduže, a nemaju dovoljno novca za prateće troškove, ova ponuda završava posao.
Tako, na primer, za stambeni kredit od 30.000 evra, bez učešća i osiguranja kod NKOSK, kamata je 7,3 odsto, a mjesečna rata 188,8 evra. Ako bi se položilo učešće i kredit osigurao, onda bi kamata bila 3,6 odsto, a rata 127,52 evra.
Građani dakle koji nemaju novca za učešće i proviziju za osiguranje moraju da plate duplo veću kamatu, ali ne daju oko 6.350 evra inicijalnog troška, odnosno 6.000 evra za učešće i oko 350 evra za osiguranje kod NKOSK.
Od pratećih troškova stambenog kredita, koje svakako svi moraju da plate, potrebno je još 20.160 dinara za ovjeru založne izjave, 30.240 dinara za ovjeru kupoprodajnog ugovora, 40 evra za osiguranje nepokretnosti, 100 evra za procjenu vrijednosti nepokretnosti i 20.000 za taksu za upis hipoteke.
Kada se svi troškovi saberu, onda je sasvim jasno zašto je sve manje građana spremno da se zaduži.

Izvor: Nova ekonomija

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu