INVESTICIJE
Strana ulaganja u BiH skliznula za 35 odsto!
BANJALUKA – Direktna strana ulaganja u BiH u prošloj godini iznosila su 473,1 milion maraka, što je manje za 34,8 odsto u odnosu na ulaganje u godini ranije, pokazuju dostupni podaci Centralne banke (CB) BiH iz platnog bilansa, koje je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH u svojoj godišnjoj analizi ekonomskih trendova.
Kako se navodi u ovoj opsežnoj analizi, posljednji dostupni podaci CB BiH za devet mjeseci prošle godine pokazuju da je najviše bilo ulaganja iz Austrije (65,8 miliona maraka), zatim iz Luksemburga (65,3 miliona maraka) i iz Turske (48,8 miliona KM). Posmatrajući strukturu direktnih stranih ulaganja u BiH u prva tri kvartala prošle godine najviše ulaganja je bilo u oblast telekomunikacija, i to 66,2 miliona maraka, te u finansijske djelatnosti i osiguranje ukupno 48,6 miliona maraka.
„Prema podacima CB BiH za prva tri kvartala prošle godine, smanjenje je najvećim dijelom rezultat manjeg učešća u ukupnom ulaganju u odnosu na isti period prethodne godine u oblasti prerađivačke industrije, i to u oblastima proizvodnje koksa i naftnih derivata (-30,6 odsto), rudarstva, odnosno vađenja uglja i lignita (-12,4 odsto), zatim u oblasti trgovine (-13,7 odsto), te u proizvodnji baznih metala (-9,7 odsto) i oblasti smještaja (-3,6 odsto)“, precizirano je u ovoj analizi DEP BiH. Prema njihovim riječima, u prošloj godini je završeno ulaganje u Rudnik i termoelektranu Stanari, koja je već počela sa testnim radom, što je, kako kažu, definitivno uticalo na smanjenje ulaganja.
„Na visinu ulaganja u prošloj godini svakako je uticala i činjenica da je došlo do odlaganja početka izgradnje najavljivanih većih elektroenergetskih projekata, poput TE Ugljevik 3, HE Mrsovo i HE Ulog“, navedeno je u analizi. Pored toga, oni naglašavaju da se loš kreditni rejting BiH takođe može smatrati za jedan od determinišućih faktora direktnih stranih ulaganja prema BiH, a čije bi poboljšanje trebalo da bude jedan od prioriteta. S tim u vezi, u analizi se navodi da su kreditni rejtinzi BiH i Albanije najlošiji u regionu. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da ovi podaci o drastičnom padu stranih investicija u BiH u prošloj godini i ne treba da čude ako se uzme u obzir da domaći politički lideri svakodnevno koriste svaki način da osvanu u medijima bez obzira koliko to loše bilo po imidž ove države.
„Politička situacija nam je takva da i ono što treba da se dogovorimo u četiri zida publikujemo u medijima, samo da bi lideri dobili koji poen više pred izbore. Dakle, lična promocija po bilo kom osnovu je važnija od štete koju čine građanima BiH. To je postalo pravilo“, rekao je Pavlović. Kada se to sve uzme u obzir, Pavlović je upitao ko bi onda došao da investira u zemlju u kojoj se ne zna koliko će biti referenduma, koliko će još biti uhapšenih visokih dužnosnika, koliko još promjena će biti na nivou Savjeta ministara BiH.
„Time odajemo sliku vrlo neuređenog društva u kojem je krajnje nesigurno investirati. Izvana izgledamo kao tamni vilajet u koji ne treba ni ulaziti, a kamoli investirati“, rekao je on i izrazio očekivanje da će, ukoliko se ovako nastavi, nivo stranih investicija u BiH narednih godina potpuno da presahne.
Izvor: Nezavisne novine
Društvo poljoprivredne djelatnosti Castellina Srpska d.o.o. Modriča preuzelo je 29,9 posto vlasništva u preduzeću Napredak a.d. Pelagićevo, izvještava Indikator.ba.
Društvo Castellina Srpska kupilo je 20. oktobra 1.800.000 akcija Napretka u vrijednosti 777.600,00 KM po prosječnoj cijeni od 0,432 KM.
Ovo je bila 440 posto veća cijena u odnosu na onu kojom se trgovalo akcijama ove kompanije prethodni put.
Akcije je, između ostalog, prodalo preduzeće Trgo Santovac d.o.o. Srebrenik koje je procentualni udio sa 28,76 posto smanjilo na 8,88 posto.
Najveći akcionar preduzeća Napredak je i dalje Aleksa Stakić sa udjelom od 29,99 posto, a značajan udio ima i Sladomir Đurić sa 28,63 posto.
Društvo Castellina Srpska u valsništvu je „Vita Land“ d.o.o. Gradiška Ljubiše Dukića.
Preduzeće Napredak Pelagićevo je osnovano 1957. godine. Bavi se proizvodnjom ratarskih kultura i proizvodnjom tovne junadi. Posluje sa pozitivnim rezultatom.
INVESTICIJE
Saudijski fond za razvoj se interesuje za gradnju budućeg NTP u Banjaluci – Vrijednost projekta 15 mil EUR
Delegacija Saudijskog fonda za razvoj iz Saudijske Arabije obišla je 4. oktobra 2023. lokaciju u Univerzitetskom gradu na kojoj će biti izgrađen Naučno-tehnološki park (NTP) Republike Srpske.
Delegacija je u prisustvu rektora Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr Radoslava Gajanina i prorektorke za nastavu i studentska pitanja prof. dr Milice Balaban, ministra za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske doc. dr Željka Budimira, te direktora Naučno-tehnološkog parka obišla lokaciju, te je konstatovano da se radi o veoma značajnom projektu.
Podsjetimo, rektor Gajanin i ministar Budimir su nedavno potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske.
Riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada Republike Srpske i Univerzitet u Banjoj Luci. Vlada Republike Srpske obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije u toku.
Kako je predviđeno, na proljeće naredne godine planirano je polaganje kamena temeljca za izgradnju Naučno-tehnološkog parka, ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, a planirani rok za završetak radova su 24 mjeseca. Okvirna vrijednost objekta koji će biti smješten u Univerzitetskom gradu, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznosi 15 miliona evra.
eKapija
Banjski kompleks nadaleko poznatog Instituta Dr Miroslav Zotović, kojeg mnogi i dan danas zovu Trapisti, širi se i ka drugom dijelu Banje Luke.
U nekadašenjem Šeheru, danas Srpskim Toplicama, završava se gradnja zdravstveno rekreativnog banjskog centra sa preko 7.000 metara kvadratnih na četiri etaže.
Za te namjene Vlada RS je izdvojila 10 miliona KM, odnosno 30% novca, dok je ostatak uložio Institut.
Pored liječenja, fizikalnih tretmana, kada kompleks bude završen, građani će moći uživati i u wellnesu i rekreaciji.
Termomineralna voda na ovom izvoru pored rijeke Vrbas bogata je sulfatima, natrijum-hloridnaje, i zemnoalkalna, što znači da sadrži visok nivo kalcijum ili magnezijum hidrokarbonatna. Pogodna je za tretman reumatskih, posttraumatskih i postoperativnih stanja, a njena temperatura je do 31 stepen C.
Korištenje vode banje Šeher ima dugu tradiciju i nosi veliki potencijal u kontekstu zdravstvenog turizma i programa promocije zdravlja. Prvi tragovi o termalnim vodama na ovom području naziru se zapisima starih Rimljana, a u mnogim putopisima, koji datiraju iz 17. i 18. vijeka, pominju se i termalna kupatila izgrađena u neposrednoj blizini rijeke Vrbas u Banjaluci.
Banjalučko naselje Srpske Toplice (ranije Gornji Šeher, a prije toga Ilidža), u kojem se nalazi banjsko rekreativni centar, predstavlja najstariju gradsku četvrt poznatu po izvorištima termomineralne vode i kao stanište endemične paprati bajkovitog imena – „vilina vlas“.
Zbog specifičnosti ambijenta nastalog korištenjem termomineralnih voda, prostor u kojem je smješten objekat banjsko-rekreativnog centra je pod zaštitom i svrstan je u nacionalne spomenike BiH.
Banjsko-rekreativni kompleks će u konačnici imati zatvoreni i otvoreni bazen, wellness, saune, slane sobe, prostor za masažu, hidromasažni prostori i sale za vježbe.
Završetak objekata i početak rada planiran za početak 2024. godine, navode iz Vlade RS.
N1
Konačna odluka: Prag za ulazak u PDV sistem povećan sa 50.000 na 100.000 KM
Prihvaćena ponuda za otkup 180 mil KM dospjelih potraživanja IRB-a – Stevanovićeva firma izdvaja 32 miliona
Mostar preuzeo titulu „Evropskog grada vina“ – Trebinje „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke