FINANSIJE
5 razloga zašto će evropska valuta jačati
SVIJET – Postoji još mnoštvo razloga zašto će rasti cijena evra, kažu u bankarskoj kompaniji HSBC. Šef valutnih strategija u HSBC-u David Bloom i njegov tim kažu u izveštaju objavljenom u srijedu da se ne bi trebalo kladiti protiv evra.
Kao i mnogi drugi na Wall Streetu, HSBC je snizio godišnju prognozu za par evro-dolar nakon glasanja, opravdavajući je smanjenjem izvoza iz evrozone u Britaniju i ohrabrenjem političkih partija na kontinentu, naročito onih u Francuskoj i Holandiji da naprave svoje referendume. Međutim, Bloom i njegov tim smatraju da je klađenje na dodatni pad evra zaludno, barem u periodu do kraja godine.
Dok je funta padala na niske nivoe koji nisu viđeni još od sredine osamdesetih godina, evro se pokazao prilično otpornim.
Od glasanja, evro je oslabio prema dolaru i porastao u odnosu na funtu i mnoge druge valute manjih partnera u trgovini u centralnoj i istočnoj Evropi.
Nakon referenduma održanog 23. juna, evro je ojačao više od 12 odsto u odnosu na funtu.
U Reutersovoj anketi, u kojoj je učestvovalo 70 ekonomista, prognoze za evro govore da će godinu završiti na 1.08 dolara, što je pad od skoro 3% sa 1.11, koliko je iznosio odnos kasno popodne u srijedu.
1. Evrozona ima veliki suficit budžeta
“Ponekad, rezultati valute se svode na jednostavnu računicu”, kaže Bloom za MarketWatch.
Britanska funta je pogođena djelimično zbog njenog ogromnog budžetskog deficita. Britanska ekonomija se oslanja na susretanje potreba za sredstvima i stranog kapitala. S druge strane, ekonomija evrozone ima budžetski suficit, što znači da je ukupna vrijednost dobara, usluga i investicionog kapitala koja se uliva u njenu ekonomiju veća od one koja izlazi.
Bloom smatra da će tražnja stranih investitora za evrima vjerovatno dati potporu zajedničkoj valuti.
Razliku između budžeta Velike Britanije i evrozone možete videti na grafiku.
2. Mala verovatnoća za recesiju u evrozoni
Nesigurnost zbog detalja i vremenskog trenutka Brexita će vjerovatno ograničiti poslovne investicije u evrozoni u godinama koje predstoje, ali ekonomski udarac neće biti toliko ozbiljan da pogura ekonomiju u recesiju.
HSBC je snizio prognozu rasta za 2017 na 1% sa 1.5% nakon glasanja, ali je zadržao iste prognoze za 2016. S druge strane, iz ove banke očekuju da će udarac po britansku ekonomiju biti znatno jači, što je ilustrovano na slici ispod.
3. Domino efekat je prenaduvan
Talas evroskeptičnih partija širom Evropske unije je pozdravio glasanje na Brexitu i pozvao na slične referendume u svojim zemljama. Ovo bi moglo izazvati domino efekat, šireći slične referendume širom kontinenta.
Ali Bloom smatra da će političke partije koje su protiv evrozone ostati na ivici, a da će negativan sentiment oko Evropske unije biti manje intenzivan od očekivanja.
4. Brexit bi mogao da ujedini evrozonu
Ako ništa drugo, odluka Britanije je podsticaj evropskim zvaničnicima da ostajanje u zajednici učine primamljivijom opcijom.
Tenzije između fiskalno konzervativnih severnih zemalja, naročito Njemačke, i finansijski uzdrmanih zemalja evrozone, koje su fiskalno darežljivije, ostaje akutno, smatraju ekonomisti HSBC-a.
Međutim, Brexit bi mogao da bude poziv za buđenje zvaničnicima obe strane da se ujedine i pronađu moguće rešenje. U HSBC-u ne navode šta bi ovo rješenje moglo da bude.
5. Trgovci ne trebaju da se klade protiv Fed-a
Jedan od najvažnijih razloga zašto se ne treba kladiti protiv evra je očekivanje da će Federalne rezerve sjedeti na rukama do kraja godine.
Ovaj argument je dobio još jedno pojačanje u srijedu, kada je Fed nagovjestio da je porasla podrška da se kamatne stope zadrže na postojećem nivou.
Kao rezultat, razlika između kamatnih stopa u SAD i Njemačkoj se nije povećala, kao što se može videti na grafiku. Razlika u kamatnim stopama je ključni pokretač deviznog kursa. Kada se prinosi u jednoj zemlji kreću relativno u odnosu na prinose u drugoj zemlji, njihove valute će obično jačati u potpunoj saglasnosti, jer će privući investitore na veće povraćaje na uloženu investiciju.
Fed neće povećavati kamatne stope ove godine, kažu ekonomisti HSBC-a. Oni očekuju samo jedno povećanje u 2017. Od Evropske centralne banke očekuju da nastavi postojeći program monetarnog popuštanja. Ali bez većih stopa u SAD, malo je podsticaja za jačanje dolara.
Izvor: Gdeinvestirati.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca