Connect with us

FINANSIJE

Dijaspora poslala više od 511 miliona KM

BIH – U BiH je iz inostranstva u prva tri mjeseca 2016. godine u ličnim transferima odnosno doznakama uplaćeno 511,32 miliona KM. Potvrđeno je ovo „Nezavisnim“ iz Centralne banke BiH, a ono što je posebno zanimljivo je da je ovaj iznos viši u odnosu na prve kvartale u prethodne dvije godine, jer je u istom periodu 2014. primljen 485,01 milion KM, odnosno 502,82 miliona maraka prošle godine.

Objavljeno

 


 

Na godišnjem nivou ovi iznosi mjere se milijardama, pa je prema istom izvoru u 2014. godini ličnim transferima u BiH ušlo 2.310,69 miliona maraka, odnosno 2.367,13 miliona maraka prošle godine. Iako, kako navode u Centralnoj banci BiH, primaju personalne transfere iz inostranstva, oni nemaju precizne podatke o tome ko šalje novac i jesu li to sve bh. građani, odnosno naša dijaspora.

Činjenica je, međutim, da je od 1998. do 2015. godine u BiH samo u doznakama uplaćeno oko 35 milijardi KM. Primjera radi, 2010. godine se posredstvom bankarskih računa, ali i neformalnim kanalima, iz dijaspore slila oko 3,41 milijarda KM, što je za 180 miliona KM više u odnosu na godinu ranije ili 14 odsto BDP-a zemlje.

Analize na makroekonomskom planu govore o tome da je riječ o sredstvima koja su duplo viša od prosjeka zemalja jugoistočne Evrope i predstavljaju ključni pokretač potrošnje, odnosno značajno utiču na platežnu moć stanovnika u BiH koji u velikoj mjeri zavise od novca iz inostranstva. Mesud Mulaomerović, bivši predsjednik Saveza Banjalučana u Švedskoj, pri Svjetskom savezu dijaspore, kaže za „Nezavisne“ da je u ovoj zemlji, prema podacima iz 1996. godine, koji su i dalje najmjerodavniji koje imaju, bilo 65.000 bh. građana, a od toga 12.485 Banjalučana.

„Danas su to i visokoobrazovani, radno sposobni ljudi, veoma uspješni i spremni na ulaganje u BiH, što je dugoročno gledano jedan veliki resurs“, napomenuo je Mulaomerović. S predstavnicima Skupštine grada Banjaluka, dodaje on, razgovarano je o mogućnostima koje postoje, ukoliko se ovaj dio stanovništva prepozna kao resurs. „Obećanje smo dobili da će se raditi na tome. Ubrzo slijedi pokretanje industrijskih grana, proizvodnje i izvoza, ako se dozvole za rad budu mogle dobiti po jednostavnijem i bržem postupku“, naglasio je on.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nema podataka o povratku iz iseljeništva, ali se pozivaju na rezultate istraživanja, prema kojem više od polovine bh. državljana ima namjeru da se vrati. „Iz iskustva u radu s iseljeništvom možemo potvrditi snažan interes da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. U institucijama u BiH iseljeništvo se smatra jednim od najvažnijih finansijsklih i ljudskih resursa za razvoj BiH“, kažu u ovom ministarstvu.

Reklama

Veliki priliv doznaka smanjuje produktivnost Skoro 20 miliona uglavnom mladih i obrazovanih iz istočne Evrope napustilo je svoje zemlje u prethodnih 25 godina, podaci su MMF-a, koji u analizi ocjenjuje da su potrebne bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porijekla, ali i liberalizacija režima za imigraciju u zemljama koje oskudijevaju visokoobrazovanim radnicima, posebno ljekarima, arhitektama i inženjerima.

„Emigranti su, ipak, najčešće bolje situirani od porodica u zemljama iz kojih dolaze. Veliki priliv doznaka podržao je potrošnju, ali je takođe doveo do porasta kursnih stopa, što je privrede učinilo manje konkurentnim, a smanjena je i produktivnost.

Novac koji se šalje nazad rođacima doveo je do rasta plata brže od produktivnosti, što je izazvalo eroziju povrata na investicije i slabljenje motivacije za investiranje u zemlje porijekla, te smanjenu motivisanost za rad“, piše u izvještaju MMF-a.

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati
Reklama

BIZNIS

100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Objavljeno

 

Od

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.

Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.

Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.

“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.

Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”

Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”

Reklama

Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.

Management Solutions

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu