FINANSIJE
IRB ima dovoljno novca za kredite
BANJA LUKA – Investiciono-razvojna banka (IRB) RS funkcioniše nesmetano. Novca za plasman ima sasvim dovoljno i pozivam privrednike da putem poslovnih banaka traže kreditna sredstva IRB-a, koja su i dalje najpovoljnija na tržištu, rekao je izvršni direktor IRB-a RS Ivan Vidović.
* GLAS: U javnosti se spekuliše da IRB RS nema dovoljno novca za plasman i da postoji zastoj u odobravanju kredita. Da li je to tačno?
Vidović: Operativno IRB RS funkcioniše nesmetano. Svi kreditni zahtjevi se obrađuju redoslijedom kojim pristižu i svi zahtjevi koji su ispunili uslove su odobreni. Novca za plasman u IRB-u ima sasvim dovoljno i pozivam privrednike da putem poslovnih banaka traže kreditna sredstva IRB-a RS, koja su i dalje najpovoljnija na tržištu. Plasman naših kredita zavisi od tražnje privrede putem banaka s kojima sarađujemo. Odobravanje pristiglih zahtjeva ne traje dugo, niti je komplikovano, a kreditni odbor zasjeda svake sedmice.
* GLAS: Ako imate dovoljno novca zašto je onda plasman manji nego prošle godine?
Vidović: IRB je u proteklih osam godina plasirala gotovo dvije milijarde KM za finansiranje razvojnih i investicionih projekata u RS. U prvoj polovini ove godine plasirali smo 64 miliona, od čega 29 miliona kroz kreditni plasman, a 35 miliona KM u hartije od vrijednosti. U fazi odobravanja je još 11 miliona KM kreditnih sredstava. IRB više nema direktne plasmane i ako posmatramo plasman putem poslovnih banaka u prvih šest mjeseci prošle godine, on je bio približno isti. Ove godine planiramo plasman od blizu 125 miliona KM kroz kreditne linije i ulaganje u hartije od vrijednosti, što, uzimajući u obzir uslove na tržištu, predstavlja solidan rezultat.
* GLAS: Da li to znači da je smanjena tražnja za sredstvima IRB-a RS kada pominjete uslove na tržištu?
Vidović: Svjedoci smo turbulentnih dešavanja na tržištu novca i u bankarskom sektoru, što je uz ranije izraženu krizu, nedavne poplave i široko rasprostranjenu nelikvidnost dovelo i do pada tražnje za kreditima. To se najbolje vidi po broju zahtjeva za odobravanje kredita, kojih je u prvih šest mjeseci prošle godine bilo 566, a u istom periodu ove godine 331. Ne smijemo zaboraviti da bankarski sektor bilježi veoma slab rast kreditnih aktivnosti i većina komercijalnih banaka ima višak slobodnih sredstava, što je evidentno ne samo u RS već i u regionu.
* GLAS: Šta IRB može učiniti da bi ublažila te posljedice?
Vidović: Na takvo stanje na tržištu IRB je već reagovala snižavanjem kamatnih stopa za 0,5 procentnih poena, tako da su kamatne stope na naše kredite sada 3,5 do 4,9 odsto, što ih i dalje čini najpovoljnijim na tržištu. Uvodimo novu liniju stambenih kredita za samce i parove koji nisu bili obuhvaćeni sadašnjim pravilima za odobravanje stambenih kredita. Tu kreditnu liniju realizujemo u saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope. Nastavljamo saradnju i sa UNDP-om u vezi sa grantovima za podršku projektima lokalnog razvoja. Tu je i kreditna linija za mala i srednja preduzeća, koju realizujemo u saradnji sa Svjetskom bankom. Sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim finansijskim institucijama počeli smo razgovore o novim aranžmanima za podršku privredi, koji uključuju i grantove. Njihova realizacija očekuje se u toku sljedeće godine.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca