FINANSIJE
Od 2018. institucije će sve nabavke morati objavljivati u sistemu e-nabavke
BIH – Javne nabavke predstavljaju veoma bitnu oblast za dalji napredak Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, kao i informisanje evropskih institucija kako se troše sredstva kroz javne nabavke. U skladu sa ovim Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine je uradila prijedlog godišnjeg izvještaj o zaključenim ugovorima u postupcima javnih nabavki u 2015. godini.
Direktorica Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, Đinita Fočo kaže kako je nedavno objavljen javni poziv za konsultacije sa javnošću, koji je obavezan i koji proizilazi iz Pravila za javne konsultacije Ministarstva pravde BiH da svi pravni dokumenti koje pripremaju institucije BiH imaju obavezu provesti javne konsultacije, te je to uslov da bi se materijal uputio na Vijeću ministara BiH na usvajanje.
Pozivajući se na godišnji izvještaj Agencije za period od 01.01.2015. -31.12.2015. godine u Bosni i Hercegovini, kaže da je ukupna vrijednost dodijeljenih ugovora 1.468.282.290,48 KM u postupcima javnih nabavki.
Ovo prema aktuelnom izvještaju predstavlja smanjenje od 1.215.301.065,88 KM ili 45,29 % u odnosu na 2014. godinu kada je ukupna vrijednost ugovora iznosila 2.683.583.356,36 KM, odnosno smanjenje od 1.268.064.004,48 KM ili 46,34 % u odnosu na 2013. godinu, kada je ukupna vrijednost iznosila 2.736.346.294,96 KM, 25 odnosno smanjenje od 2.092.186.128,46 KM ili 58,76 % u odnosu na 2012. godinu, kada je ukupna vrijednost iznosila 3.560.468.418,94 KM, odnosno smanjenje od 1.660.551.081,48KM ili 53,07 % u odnosu na 2011. godinu kada je ukupna vrijednost iznosila 3.128.833.371,96 KM.
Također u izvještaju i pored evidentiranog i vidljivog trenda rasta broja ugovornih organa i dalje je evidentan problem, da veliki broj ugovornih organa nije registrovan u sistemu „E-nabavke“, zbog čega ne objavljuju Obavještenja o dodjeli ugovora, odnosno ne dostavljaju izvještaje o provedenim postupcima javnih nabavki.
Stoga je predviđeno da su ugovorni organi dužni objaviti tendersku dokumentaciju u sistemu „E-nabavke“ za najmanje: u 2016. godini 30 posto postupaka javne nabavke za koje se objavljuje obavještenje o nabavci, u 2017. godini 60 posto postupaka javne nabavke za koje se objavljuje obavještenje o nabavci.
Od 01.01.2018. godine ugovorni organi su dužni za sve postupke javne nabavke za koje objavljuje obavještenje o nabavci objaviti tendersku dokumentaciju u sistemu „E-nabavke“.
Ono što govore zadnji podaci, a koji su jasno iskazani u prijedlogu godišnjeg izvještaja, jeste da su u periodu od 01.07.2015. do 31.12.2015. godine u sistemu „E-nabavke“ ugovorni organi objavili 1.801 tendersku dokumentaciju zajedno sa obavještenjem o nabavci.
Od ukupnog broja ugovornih organa u Bosni i Hercegovini koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavama BiH prema podacima sa 31.12.2015. godine, 2053 ugovornih organa je registrovano za dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacioni sistem „E nabavke“.
Najveće povećanje broja novo registrovanih ugovornih organa prema nivou vlasti u 2015. godini u sistemu „E-nabavke“ je u Republici Srpskoj 379 ili 82,03 % u odnosu na stanje 31.12.2014. godine.
U 2015. GODINI PODNESENO 2.011 ŽALBI U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI
Ured za razmatranje žalbi je tokom 2015. godine zaprimio 2.011 žalbi koje su podnesene u postupku javnih nabavki. Broj rješenih žalbi u 2015. godini je 1820, od čega je 125 žalbi koje su zaprimljene u 2014. godini i 1.695 žalbi koje su zaprimljene u 2014. godini. Ukupan broj nerješenih žalbi a zaprimljenih u 2015. godini je 316.
Od ukupnog broja zaprimljenih žalbi u 2015. godini URŽ sa sjedištem u Sarajevu je zaprimio 1595 i od toga riješio 1522. Filijale URŽ-a računajući od 19.10.2015. godine u filijalama zaprimile su 416 žalbi i od toga riješile 173, odnosno filijala Banja Luka zaprimila 148 i riješila 67 žalbi, odnosno filijala Mostar zaprimila 268 i riješila 106 žalbi. Broj primljenih žalbi u 2015. godini je 2.011 što u odnosu na 2014. godini kada je zaprimljeno 1.132 predstavlja povećanje za 879 žalbi ili 77,65 %. Od ukupnog broja zaprimljeni žalbi u 2015. godini 84,29 % je riješeno.
U 2015. godini je riješeno 125 žalbi, koje su zaprimljene krajem 2014. godine, a koje nisu mogle biti riješene u 2014. godini, zbog vremena koje je bilo potrebno za kompletiranje predmeta. Ukupan broj zaprimljenih žalbi 2011 u 2015. godine predstavlja 10,73 % u odnosu na broj od 18.735 objavljenih obavještenja o nabavci.
Izvor: Akta.ba
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca