FINANSIJE

Wall Street: Indeksi pod pritiskom jeftinije nafte

NEW YORK – Na Wall Streetu su u četvrtak Dow Jones i S&P 500 indeks pali, što je ponajviše posljedica pritiska na dionice energetskog sektora nakon pada cijena nafte za gotovo 5 posto. Dow Jones oslabio je 22 boda ili 0,13 posto, na 17.895 bodova, a S&P 500 za 0,09 posto, na 2.097 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,36 posto, na 4.876 bodova.

Objavljeno

8. jul 2016.

privrednik

Pod najvećim je pritiskom juče bio energetski sektor zbog oštrog pada cijena nafte, nakon što je objavljeno da su zalihe ′crnog zlata′ prošle sedmice u SAD-u pale nešto manje nego što se očekivalo, što možda pokazuje da potrošnja Amerikanaca nije tako jaka kao što su se ulagači nadali.

Na londonskom je tržištu u jednom trenutku cijena barela jučer skliznula na 46,15 dolara, najnižu razinu u dva mjeseca, no kasnije se ipak oporavila na 46,90 dolara.

Pod pritiskom su se našli i komunalni i telekomunikacijski sektor, u kojima su cijene dionica prosječno pale više od 1,5 posto. Prethodnih su dana ti sektori, koji se smatraju defanzivnima, snažno rasli.

„Komunalni i telekom sektor također su bili slabi jer je došlo do prodajnog pritiska na te dionice s visokim dividendama nakon prethodnog snažnog rasta. Očito su se ulagači, bez nekog posebnog razloga, odlučili na dobitonosnu prodaju“, kaže Tim Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Group.

S druge strane, podršku tržištu pružili su dobri pokazatelji s američkog tržišta rada.

Reklama

Prema izvještaju ADP-a, najveće američke agencije za zapošljavanje, u junu je u privatnom sektoru broj zaposlenih porastao za 172 hiljade, dok su analitičari očekivali 159 hiljada.

To je ohrabrilo ulagače uoči službenog izvještaja vlade, koje će biti objavljeno u petak poslijepodne i koje obično znatno utiče na smjer tržišta.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u junu broj zaposlenih povećan za 175.000, nakon što je mjesec dana prije otvoreno samo 38.000 novih radnih mjesta.

Budu li podaci slabi kao u maju, to bi značilo da se rast privrede usporava, ali i da Fed sigurno neće u ovoj godini povećati kamate, kažu analitičari.

Budu li podaci bolji od očekivanja, to bi značilo da je privreda u zamahu i da bi američka centralna banka ipak pred kraj godine mogla povećati kamate.

No, Fedovi potezi zavisiće, kažu analitičari, najviše o daljnjem razvoju situacije na svjetskim finansijskim tržištima nakon odluke Britanaca o napuštanju Europske unije.

Reklama

A na europskim berzama su, pak, cijene dionica jučer porasle, nakon tri dana pada. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,09 posto, na 6.533 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,49 posto, na 9.418 bodova, a pariški CAC 0,80 posto, na 4.117 bodova.

Izvor: Seebiz

Slične teme:

Sledeći

Azijska tržišta: Indeksi pali, funta i dalje ispod 1,30 dolara

Ne propustite

„Bambi“ poništio sopstvene akcije – Slijedi prinudni otkup preostalih dionica manjinskih akcionara

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati