FINANSIJE
Žiranti protiv pljenidbe novca
BANJA LUKA – Žiranti zahtijevaju da Agencija za bankarstvo RS hitno povuče odluku o prisilnoj naplati potraživanja propalih Bobar banke i Banke Srpske blokadom računa stanovnika i pravnih lica. Na taj problem upozoreno je juče na tematskoj sjednici Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine RS na kojoj su za sto sjeli predstavnici žiranata, Odbora za finansije Narodne skupštine, ministarstava finansija i pravde i Agencije za bankarstvo RS koji su kroz dijalog pokušali da riješe bar dio gomile problema koji muče žirante.
Žiranti su zatražili i da bude preispitan rad sudova i Agencije za bankarstvo RS u naplati spornih kredita.
– Radi se o prisilnoj i nezakonitoj naplati od žiranata. To je protivpravna radnja, jer kada je Agencija za bankarstvo bila u ulozi da kontroliše proceduru odobravanja kredita, nigdje je nije bilo. Agencija za bankarstvo nije radila svoj posao prilikom odobravanja kredita jer su mnogi zajmovi odobreni iako nisu imali pokriće, a sada se regulator prilikom naplate tih kredita poziva na zakone. Tražimo da odluku o prisilnoj naplati hitno ponište i da žirantima bude omogućeno da se u sudskom sporu sa bankama nadmudruju i da se putem suda dokaže ko treba da plati sumnjivi kredit – rekao je član Udruženja žiranata BiH Mikan Nikić i dodao da je Agencija istupila iz zakonskog okvira kojim je predviđena njena kontrolna uloga, ali ne i da naplaćuje bilo kakva potraživanja.
Žiranti su se požalili i na problem u vezi sa vraćanjem tuđih kredita, iako je njegov obim smanjen izmjenama zakonske regulative 2011. godine kada je na nivou BiH uspostavljen jedinstveni registar kredita. To je uticalo i na smanjenje broja žiranata koji godinama vraćaju tuđe kredite. Nikić kaže da su žirantima ugrožena osnovna ljudska prava i da su za njihove probleme krive banke, sudovi, ali i regulator.
– Banke odobravaju kredite nelikvidnim klijentima i na osnovu mjenice koja nema pokriće. Krediti su odobravani licima koja se vode na evidencijama Zavoda za zapošljavanje i osobama koja imaju mala primanja. Banke su prekršile zakon odobravanjem kredita nelikvidnim licima i na osnovu mjenica bez pokrića – kaže Nikić i dodaje da sudovi i banke ne poštuju procedure pri odobravanju i naplati kredita.
Predsjednik Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine RS Slobodan Protić kaže da je riječ o veoma kompleksnom problemu u koji je uključen veliki broj lica koja vraćaju tuđe kredite.
– Ovo nije posljednja sjednica o ovoj temi i nastojaćemo pokrenuti izmjenu zakonske regulative kako bi bio uveden red u ovu oblast. Usaglasili smo se da komunikacija Udruženja žiranata sa Ministarstvom pravde i Agencijom za bankarstvo mora biti na višem nivou – rekao je Protić.
Prevara
Jedan od prevarenih žiranata je i Vid Blagojević iz Modriče koji je bio garant za kredit svom kumu.
– Vratio sam 3.000 KM za njegov kredit za koji sam bio žirant, a sada bi trebalo da vraćam i kredit od 25.000 maraka za koji uopšte nisam bio žirant. Tužio sam banku i kuma i nadam se da će donijeti presudu u moju korist – kaže Blagojević.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca