FINANSIJE

Penali na višak novca tjeraju banke na jeftine trezorce

BANJA LUKA – Promjena regulative na bankarskom tržištu za kojom je posegla Centralna banka BiH i višak kapitala kojim raspolažu primorao je banke da novac ulože u kupovinu trezorskih zapisa RS uprkos rekordno niskoj kamatnoj stopi od 0,3 odsto.

Objavljeno

2. avgust 2016.

privrednik

Ministarstvo finansija RS je 4. jula emitovalo trezorske zapise vrijedne deset miliona KM, a interesovanje investitora je višestruko nadmašilo ponudu. Oni su dostavili ponude vrijedne 35,94 miliona, a prihvaćene su na iznos od 9,97 miliona KM. Velika ponuda oborila je kamatnu stopu na rekordno nizak nivo, što je RS omogućilo da se zaduži po nikad povoljnijim uslovima.

Na ponašanje banaka, koje uglavnom kupuju trezorske zapise, uticao je potez Centralne banke BiH koja je od 1. jula uvela negativne kamatne stope na viškove novca koji banke posjeduju iznad obaveznih rezervi. To je banke faktički primoralo da raspoloživa sredstva ulože kako ne bi morale plaćati svojevrsne penale na višak kapitala.

Direktor brokerske kuće „Eurobroker“ Boris Majstorović kaže da je ostvarena kamatna stopa od 0,3 odsto realna i da se Srpska ranije zaduživala preskupo.

– Cijena hartije od vrijednosti na finansijskom tržištu zavisi od ponude i potražnje. Potražnja investitora je očekivano daleko nadmašila ponudu, što je oborilo kamatu na, poredeći sa cijenom emitovanih trezorskih zapisa u FBiH i svijetu, potpuno realan nivo – kaže Majstorović.

Banke nevoljno odlaze na tržište kapitala, dodaje Majstorović, ali im manjak interesovanja za kreditima i nedovoljno dobrih projekata nisu ostavili previše mogućnosti.

Reklama

Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković kaže da su emisije trezorskih zapisa duži period bile nerentabilne za RS zbog previsokih kamatnih stopa, ali da se sada situacija promijenila usljed nekoliko faktora.

– Može se povući paralela između oročavanja sredstava u bankama i kupovanja trezorskih zapisa. Kamata na oročene depozite je jako niska, a na viškove iznad obaveznih rezervi čak i negativna, što je primoralo banke da se uključe na finansijsko tržište i ujedno oborilo kamatnu stopu na trezorske zapise – kaže Duduković.

RS je u ovoj godini sedam puta emitovala trezorske zapise, a ukupan iznos zaduženja iznosio je 117,23 miliona KM. Kamatne stope koje će Ministarstvo finansija RS platiti na emitovane trezorce u ovoj godini bile su prilično varljive, a najskuplja emisija realizovana je 16. marta kada su jednomjesečni trezorski zapisi vrijedni 13,27 miliona KM prodati uz kamatu od 2,71 odsto.

Naredna emisija trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi zakazana je za 8. septembar, a još nije poznata vrijednost šestomjesečnih trezoraca koje će Srpska ponuditi investitorima.

Izvor: Glas Srpske

Reklama

Slične teme:

Sledeći

U BiH raste broj blokiranih računa

Ne propustite

Prikupljeno 3,65 milijardi KM prihoda

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati