FINANSIJE
U Banjaluku je do sada uloženo 1,6 milijardi KM
BANJA LUKA – U Banjaluku je do sada, po različitim programima, uloženo 1,6 milijardi KM iz Razvojnog programa i budžeta Republike Srpske. U Vladi Srpske Srni je rečeno da je samo u okviru kredita Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske do danas plasirano 414 miliona KM.
U okviru povoljne kreditne linije stambenih kredita IRB-a plasirano je 165 miliona na osnovu čega je u Banjaluci stambeno pitanje riješilo 2.300 mladih bračnih parova, a za banjalučke privrednike je različitim kreditnim linijama obezbijeđeno više od 200 miliona KM.
Prema podacima Vlade Republike Srpske, u posljednjih 10 godina samo u zdravstveni sektor u Banjaluci uložen je 410,1 milion KM.
Za izgradnju, rekonstrukciju, opremanje i modernizaciju Kliničkog centra izdvojeno je 278 miliona KM, ambulante porodične medicine 79 miliona KM, Centar za radioterapiju 25 miliona KM, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“ 17,9 miliona KM, Zavod za sudsku medicinu 1,7 miliona KM, a za banjalučki Dom penzionera pet miliona KM.
Za rekonstrukciju magistralnog vrelovoda Banjaluka izdvojeno je 12,5 miliona KM.
Po projektu investicija u bolnice u Republici Srpskoj Banjaluci je pripalo 175,5 miliona KM.
Među značajnijim ulaganjima su i ulaganja u školstvo u iznosu od 75,4 miliona KM.
Za sanaciju, rekonstrukciju i opremanje fakulteta banjalučkog Univerziteta, osnovnih i srednjih škola u Banjaluci, te nabavku opreme, modernizaciju, nabavku računara i uvođenje informacionih sistema izdvojeno je više od 3,3 miliona KM.
U saradnji sa Boračkom organizacijom realizovani su mnogi projekti, od kojih su najznačajniji stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, za šta je izdvojeno 20,7 miliona KM i zbrinuto 936 porodica, od čega izgradnjom stanova 463, a nepovratnim novčanim sredstvima 473 porodice.
Projektima zapošljavanja od 2007. do 2016. godine zaposleno je oko tri hiljade ljudi i 161 osoba sa invalididtetom, za što je utrošeno više od 10,5 miliona KM.
Na osnovu zajma Investiciono-razvojne banke od 800.000 KM zaposlena su 44 demobilisana borca.
Iz republičkog budžeta izdvojeno je 700.000 KM za izgradnju spomenika i spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske sa područja Banjaluke.
U oblast poljoprivrede, u okviru raznih projekat, uloženo je oko 80 miliona KM, od čega je za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela izdvojeno 65,6 miliona, a devet miliona KM za rekonstrukciju i izgradnju vodoprivrednih i kanalizacionih objekata.
Vlada Republike Srpske je, aktivnostima podrške privredi od 2006. godine do danas, izdvojila 20 miliona KM, od čega 14,2 miliona za podsticaj izvozu, a 2,7 miliona KM za subvencije električne energije socijalno ugroženom stanovništvu.
Iz Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske za Banjaluku je izdvojeno skoro 13 miliona KM, odnosno više od 10 miliona KM za oko 2.400 poplavljenih domaćinstava.
Realizovano je i 14 projekata po naredbama Republičkog štaba za vanredne situacije u vrijednosti od skoro dva miliona KM.
U okviru različitih projekata do sada je za izbjegla i raseljena lica izdvojeno oko 11,5 miliona KM.
U Banjaluci je, programom socijalnog zbrinjavanja radnika koji su procesom privatizacije, stečaja ili likvidacije preduzeća ostali bez posla, zbrinuto 31 preduzeće sa 7.309 radnika, za šta su utrošena skoro 23 miliona KM.
U rehabilitaciju magistralnih i regionalnih puteva, postojeće putne infrastrukture u Banjaluku je uloženo je skoro sto miliona KM.
U 2011. godini pušten je u saobraćaj auto-put Banjaluka-Gradiška, u dužini od 34 kilometra, a ukupna investicija za ovaj projekat iznosila je 224 miliona KM.
Auto-put Banjaluka-Doboj je u izgradnji, a u toku je realizacija projekta izgradnje dionice autoputa Glamočani-Mliništa, kao i dionice autoputa Banjaluka -Prijedor-Novi Grad.
U okviru projekata za omladinu i sport u Banjaluku je do sada uloženo oko 29 miliona KM, od čega je veći dio sredstava izdvojen za sportske organizacije, oko 17 miliona KM, a oko pet miliona KM za podršku porodici, izgradnju kuća za porodice sa petoro i više djece, te ostatak za omladinske organizacije.
Izvor: Srna
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca